The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

22

Iz Demopædia
Izmjena od 01:15, 20 maj 2013 od NBBot (Razgovor | doprinosi) (Institut društvenih nauka, Centar za demografska istraživanja, Beograd 1971 *** existing text overwritten ***)
(razl-разл) ← Starija revizija | Trenutna verzija (razl-разл) | Novija izmjena → (razl-разл)
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

22

220

— Dobijanje statističkih podataka iz dokumenata koji nisu prvobitno urađeni za statističke svrhe naziva se sređivanje 1; ti podaci će se zatim statistički obraditi (130-9). Međutim, reč sređivanje ponekad se upotrebljava za oznaku početne faze statističke obrade — npr. kada se govori o sređivanju podataka. Kaže se da je obrada mehanografska 2, ili mašinska 2, kada se ona vrši pomoću mašina sa karticama za bušenje 3 (v. 222-2), ili statističkih mašina 3.

  • 2. mehanografski, prid. — mehanografičko, pril. — mehanografija, ž.: mehanizacija statističke obrade; mehanograf, m.: stručno lice za rukovanje bušilicama (223-1) i verificirkama (223-2).
  • 3. Među mašinama sa karticama za bušenje, bušilice (223-1) i verificirke (223-2) često se nazivaju male mašine, za razliku od velikih mašina —. Na prvima rade mehanografi a na drugima rukovaoci (m.) ili operatorke (ž.), npr.: rukovalac sortirkom (222-4).

221

Mehanografička (mašinska) obrada (v. 220-2) obično zahteva prethodno šifriranje 1 izvesnog broja podataka koji se nalaze na osnovnom dokumentu 2. To se vrši tako što se podacima koji su iskazani običnim govornim jezikom daje brojčani izraz pomoću odgovarajuće šifre iz kodeksa 3. Kodeks 4 je zbirka, ili neka vrsta rečnika, koji omogućava da se uspostavi veza između brojčanog izraza i njegovog značenja. Od kodeksa, kojim se utvrđuju načini razvrstavanja po obeležjima statističkog skupa, razlikuje se nomenklatura 5, koja je običan spisak termina. Međutim, izvesne nomenklature mogu biti date u obliku klasifikacija 5 (v. 130-7*) koje sačinjavaju prave kodekse, u kojima svako polje 6, ili robrika6, dobija po jedan ili više grupnih brojeva.

  • 1. šifriranje, sr. — šifrirati, gl.
  • 4. kodeks, m. (spisak šifara) — kodirati, gl.: izraditi kodeks; — kodiranje, sr.
    Treba napomenuti da se reči kodirati i kodiranje često upotrebljavaju kao sinonim reči šifrirati i šifriranje.

222

— Obrada pomoću mašina sa karticama za bušenje obuhvata uglavnom ove četiri osnovne operacije: a) bušenje 1, koje se sastoji iz prenošenja šifara iz osnovnog obrasca na mehanografsku karticu 2, ili karticu za bušenje 2, u obliku rupica — bušotina; b) verificiranje 3, koje se sastoji iz proveravanja da li je prethodna operacija pravilno izvršena; c) sortiranje 4, koje se sastoji u sređivanju kartica po izvesnom redu, tako da obrazuju grupe koje odgovaraju željenom grupisanju; i d) tabeliranje 5, koje se sastoji u prebrojavanju tako poređanih kartica po grupama ili u sabiranju 6 po grupama izvesnih podataka koji su izbušeni na karticama. Usavršavanje mehanografske opreme omogućava primenu novih načina obrade, što dovodi i do stalnog bogaćenja terminologije. Tako su, npr., elektrografski metodi 7 — pomoću kojih se znaci ucrtani na samoj kartici ili na posebnim dokumentima mogu automatski izraziti kao da su bušeni — omogućili da se, u procesu koji je napred opisan, mehanizuju bušenje i verificiranje.

  • 1. bušenje, sr. — bušiti, gl. — bušilica, ž.: mašina za bušenje — bušilica, ž.: mehanografistkinja zaposlena na bušenju.
  • 3. verificiranje, sr. — verificirati, gl. — verifikatorka, ž.: mehanografistkinja zaposlena na verificiranju.
  • 4. sortiranje, sr. — sortirati, gl. — sortirka, ž.: mašina za sortiranje.
  • 7. Elektrografski dispozitiv buši podatke koji se nalaze na samoj kartici ucrtani pomoću znakova.
    Čitač-bušilica istovremeno čita znake ucrtane na obe strane specijalnog elektrografskog dokumenta i iskazuje ih pomoću rupica na običnoj mehanografskoj kartici.

223

— Među mašinama sa karticama za bušenje, koje služe za obavljanje osnovnih operacija obrade, razlikujemo: mašine za bušenje 1, ili bušilice 1, verificirke 2, sortirke 3 i tabelirke 4. Od ostalih mašina za obradu statističkih podataka najčešće se koriste: reproduktor 5, koji omogućava da se podaci izbušeni na jednoj kartici prenesu na drugu karticu; interpretator 6, koji omogućava da se na samoj kartici slovima odštampaju podaci koji su na kartici izbušeni, mašina za međuklasiranje 7, koja omogućava da se dve kartice spoje; i rekapitulativna, ili sumarna bušilica 8, koja omogućava da se naprave rekapitulativne kartice 9 u koje se automatski buše izvesni rezultati tabeliranja (222-5).

  • 5. reproduktor, m. — reprodukovati, gl. — reprodukcije, ž. (operacija)
  • 6. interpretator, m. — interpretirati, gl. — interpretacija, ž. (operacija)
  • 7. združiti, gl. — zbirka srodnih podataka — fuzionisati gl. — fuzija, ž. (operacija)

224

— Statistička obrada (130-9) zahteva veliki broj računskih i drugih operacija (132-3*) koje olakšava upotreba mašina. Naziv mašine za računanje 2 upotrebljava se u prvom redu, za mašine koje mogu da vrše četiri osnovne računske radnje. Kalkulator 4 je mašina sa karticama za bušenje (220-3) koja obavlja računske radnje i buši rezultate u karticama koje sadrže podatke. Elektronski kalkulator 5 omogućava da se serijski obavi veliki broj računskih radnji za veoma kratko vreme. Najsavršenije elektronske mašine 6 automatski obavljaju i najsloženije računske operacije.

  • 6. Nazivi ovih novih mašina nisu još potpuno utvrđeni. Izgleda da se reč kalkulatori pretežno upotrebljavaju za one mašine koje rade sa bušenim karticama, a ordinatori za mašine koje upotrebljavaju magnetske trake.

225

— Mnoga izračunavanja (132-3*), naročito proporcija (133-2), mogu se uspešno obaviti i pomoću logaritmara 1 i drugih sprava, koje se zasnivaju na istom principu, kao što su: cilindar zaračunanje 1, krug za računanje 1, elisa za računanje 1. Nomografski metodi 2 omogućavaju da se složeni računi dobijaju pomoću nomograma 3, tj. slika iz kojih se običnim čitanjem ili pomoću vrlo pro-stih geometrijskih konstrukcija dolazi do rezultata.

  • 1. Naziv valjak, koji se ponekad upotrebljava da označi cilindar za računanje (npr. u izrazu računanje pomoću valjka), pozajmljen iz tehničkog rečnika, ali u ovom slučaju nije podesan.
  • 2. nomografički, prid. — nomografija, ž.: nauka o grafičkom računanju.
  • 3. Abak (vrsta računaljke) je nomogram posebnog tipa, načinjen od mreže krivih linija.

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93