The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

90

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

Ekonomska i socijalna demografija

90

901

Ekonomska i socijalna demografija (103-1 i 103-2) izučava, s jedne strane, uticaj demografskih fenomena na socijalni i ekonomski položaj stanovništva i s druge strane, uticaj socio-ekonomskih faktora na demografske procese. Različite teorije o stanovništvu (104-1) svode se u osnovi na analizu veza između problema porasta stanovništva i porasta sredstava za život 1, ili resursa 1, kojima ono raspolaže, kao i veza između stanovništva i proizvodnje 2 materijalnih dobara koja su neophodna za život ljudi.

902

— Izrazi prenaseljenosti 1 i nedovoljna naseljenost 2 označavaju prekobrojnost, odnosno nedovoljan broj stanovnika na određenoj teritoriji. Njihovo značenje neposredno zavisi od stepena razvijenosti 3 date zemlje. Tako, za svaku zemlju u određenim uslovima postoji neki optimalni broj stanovnika 4, ili optimum 4, što znači najpovoljniji broj stanovnika u odnosu na njenu površinu, a u skladu sa njihovim potrebama. Ekonomski optimum 5 je idealan broj stanovnika određene teritorije, tj. takav broj koji im omogućava da ostvare najviši stepen svog materijalnog blagostanja. To blagostanje se često izjednačava sa životnim standardom 6, koji se obično određuje po prosečnom realnom dohotku 7, ili realnom nacionalnom dohotku po stanovniku 7, tj. ukupnoj masi dobara i usluga proizvedenih u određenom periodu, podeljenoj ukupnim stanovništvom u tom periodu.

  • 1. prenaseljenost, ž. — prenaseljen, prid.
  • 4. optimum, m. — optimalan, prid.
  • 5. Slično ekonomskom optimumu, mogu se definisati i optimum moći (broj stanovnika sa kojim bi bio postignut najviši stepen vojne moći jedne države) i socijalni optimum, (stanje u kome stanovništvo može da koristi maksimum socijalnih povlastica).

903

— Razmatranje pojma ekonomski razvoj 1, ili tačnije ritam ekonomskog razvitka 1 (v. 902-3), dovodi do toga da za svaki tip statičkog optimuma (v. 902-5*) postoji odgovarajući tip optimalnog porasta 2, ili optimalnog ritma rasta 2, stanovništva, koji predstavlja najpogodniju brzinu rasta (702-1) stanovništva u datoj situaciji, uz maksimalan porast životnog standarda. Ovaj problem je posebno značajan i aktuelan za zemlje u razvoju 3, ili nedovoljno razvijene zemlje 3, koje su na relativno niskom stupnju ekonomskog razvitka.

904

Maksimalna naseljenost 1, ili maksimalno stanovništvo 1, određene teritorije (301-2) podrazumeva najveći broj stanovnika (101-6) koji bi mogli da žive na toj teritoriji, u skladu s izvorima sredstava (901-1) koje ta teritorija pruža, i sa potrebama prihvatljivog minimalnog životnog standarda (902-6) tog stanovništva. Minimalna naseljenost 2, ili minimalno stanovništvo 2, naprotiv, ne uzima u obzir ni teritoriju niti broj stanovnika, osim kada se određuju specifični uslovi fizičke (naročita klima) društvene sredine (bračni običaji, npr.), koji utiču na biološki proces reprodukcije (710-1) vrste. Minimalno stanovništvo je, u stvari najmanji skup stanovnika na jednoj teritoriji koji može da obezbedi produžetak života grupe 3, tj. takav skup koji isključuje mogućnost svog izumiranja pod uticajem slučajnih promena u strukturi (144-4) koje ugrožavaju ravnotežu manjih ljudskih zajednica.

  • 1. maksimalan, prid. — najveći, prid. — maksimum, m.
    Izraz životni prostor upotrebljava se, da bi se označila površina neophodna za opstanak određenog broja stanovnika.
  • 2. minimalan, prid. — najmanji, prid. — minimum, m.

905

Demografski pritisak 1 označava odnos stanovništva (101 —6) prema raspoloživim sredstvima za život (901-1). Kada se kaže da je taj pritisak snažan odnosno slab na određenoj teritoriji (301-2), to znači da je broj stanovnika na toj teritoriji gotovo jednak dopuštenom, maksimalnom korišćenju raspoloživih sredstava, odnosno znatno manji. Po maltuzijanskoj teoriji o stanovništvu 2, nazvana tako po svome autoru — Malthus-u, stanovništvo neprestano vrši pritisak na sredstva za život 3, tj. stalno stremi maksimalno mogućem porastu u odnosu na raspoloživa sredstva za život. Svaka promena ukupnog obima ovih sredstava dovela bi do poremećaja tzv. demografske ravnoteže 4, koja odgovara životnom standardu (902-6) koji je blizak fiziološkom minimumu 5. To može biti posledica raznih prepreka, koje bi kočile porast stanovništva (v. 701). Te prepreke Malthus je svrstao u dve kategorije: a) represivne (pozitivne) prepreke 6, ili maltuzijanske prepreke 6, (glad, epidemije i ratovi); i b) preventivne prepreke 7 koje preko moralnih zabrana 8 — kao što su, npr. odlaganje braka 9, ili produženi celibat 9, zatim uzdržavanje od polnog odnosa pre braka i sl. — utiču na opadanje nataliteta (601-1) i time usporavaju prirodni priraštaj stanovništva.

  • 2. Ta teorija je izložena u Malthus-ovoj knjizi: »An Essay on the Principle of Population« (1798. godine). Nasuprot Malthus-u, marksističko učenje poriče postojanje zakona o stanovništvu, koji bi bili opšti za sve dosadašnje društvene sisteme.

906

Maltuzijanstvo 1 je Malthus-ovo učenje koje uzrok društvenih nevolja i siromaštva vidi u brzom porastu stanovništva koji nije srazmeran porastu sredstava za život. Iz pokušaja praktične primene tog učenja nastalo je tzv. neomaltuzijanstvo 2 koje predstavlja izvesno odstupanje od Malthusovih postavki. Privrženici ovog učenja preporučuju primenu kontracepcije (624-1), pa i abortusa (604-2), a u nekim slučajevima i sterilizaciju (621-2*), kako bi se sprečio porast stanovništva, ali i radi nekih drugih ciljeva (npr. hedonističkih).

  • 1. maltuzijanstvo, sr. — maltuzijanski, prid. — maltuzijanac, m.: pristalica maltuzijanstva.
    U širem smislu, u ekonomskoj terminologiji, reči maltuzijanstvo i maltuzijanci upotrebljavaju se često kao sinonimi za restrikcionizam i pristalice restrikcionizma.
  • 2. neomaltuzijanstvo, sr. — neomaltuzijanski, prid. — neomaltuzijanac, m.: pristalica neomaltuzijanstva.

907

Demografski preokret 1 ili demografska revolucija 1, je razvijeni proces — uočen kod velikog broja populacija počev od XVIII veka, — koji se karakteriše prelaskom od visokog u stanje relativno niskog nataliteta i mortaliteta stanovništva. Neki autori povezuju ovu pojavu sa industrijalizacijom posmatranih zemalja i ističu vremenski razmak koji obično deli opadanje mortaliteta od opadanja nataliteta. Pošto se prvo javlja opadanje mortaliteta, nastaje izvestan prelazni period porasta stanovništva 2 (v. 701), ili demografska tranzicija 2, kada stanovništvo raste mnogo brže nego inače. Pažnju ekonomista naročito privlače promene u produktivnosti 3, tj. proizvodnja po jednom aktivnom stanovniku, a koje su u vezi s ovim razvojnim procesima.

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93