The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

14

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

14

140

Srednja vrednost 1 koja se najčešće upotrebljava u demografiji jeste aritmetička sredina 2. Stoga, kada se govori o srednjoj vrednosti bez bliže odredbe, uvek se podrazumeva aritmetička sredina. Geometrijska sredina 3 se računa kao »n-ti« koren proizvoda svih posmatranih veličina. Konkretno, ona se upotrebljava prilikom procenjivanja ukupnog stanovništva sredinom nekog razdoblja, a kada je poznat broj stanovnika na početku i na kraju odgovarajućeg razdoblja. Ponderisana sredina 4, ili merena sredina4,. računa se tako što se svaka 'vrednost množi odgovarajućim ponderom 5, ili merom 5, ili koeficijentom ponderacije 5. Medijana 6 je veličina koja deli neki niz 7 posmatranja na dva jednaka dela. Mod 8, ili modus 8, je vrednost koja se u nekoj seriji najčešće javlja.

  • 1. Srednja vrednost je zajednički naziv za aritmetičku, harmonijsku i geometrijsku sredinu, medijanu i mod. Umesto izraza sredina, upotrebljava se i izraz prosek, naročito među laicima. U statističkom na-činu izražavanja, izraz prosek se ređe upotrebljava, pošto u običnom govoru ima prizvuk nipodaštavanja, naročito u svom pridevskom vi-du, gde reč prosečan znači nešto slično kao i reč osrednji. sredina, ž. — srednji, prid. prosek, m. — prosečan, prid.
  • 5. ponder, m. — ponderisanje, sr. — ponderisati, gl. — ponderisan, prid.; mera, ž. — meren, prid. — meriti, gl.
  • 6. medijana, ž. — medijalni, prid.
  • 8. mod m. — modalan, prid.

141

— Izraz disperzija 1, ili varijabilitet 1 ili promenljivost 1, neke serije posmatranih veličina označava razmak (rastojanje) između tih veličina. U pitanju je odstupanje 2, i to: a) rastojanje između posmatranih veličina; b) rastojanje u odnosu na neku datu vrednost (npr. njihovu srednju vrednost; v. 140-1). Ovde se navode samo najuobičajeniji pokazatelji disperzije 3 (upor. 136-1). Interval 4, ili interval varijacije 4, ili razmak 4, jeste rastojanje između najveće i najmanje od posmatranih veličina. Međukvartilni razmak 5 je rastojanje između prvog i trećeg kvartila (142-2) kojim se obuhvata polovina posmatranih pojava. Međukvartilni polurazmak 6, ili kvartilno odstupanje 6, jeste polovina međukvartilnog razmaka. Ovaj pokazatelj je pogodniji od opšteg razmaka koji se nalazi pod uticajem ekstremnih vrednosti serije. Naredna mera disperzije je srednje odstupanje 7, kojim se označava aritmetička sredina (140-2) apsolutnih vrednosti odstupanja posmatranih veli&na od njihove srednje vrednosti. Varijansa 8 je aritmetička sredina kvadrata od-stupanja posmatranih veličina od njihove aritmetičke sredine, a standardno odstupanje 9, ili standardna devijaeija 9 jeste kvadratni koren varijanse.

  • 1. Pored domaćih re&i za ove strane izraze, koji za disperziju glase rasipanje, ili razbijanje, ili rasturanje, upotrebljavaju se i izrazi varijacija (promena), varijanta (promenljiva) i varijabilnost (u smislu mogućne promenljivosti). Upotrebljava se takođe i termin kolebanje, kada se želi istaći da je reč o količinskim menama, za razliku od promena koje se u suštini odnose na kvalitete.

142

— Ako je neka serija posmatranih veličina srednja po rastućim ili opadajućim vrednostima, kao pokazatelji disperzije (141-3) te serije služe kvantili 1. Među n]ima se najčešće upotrebljavaju: medijana (140-6), kvartili 2, decili 3 i centili 4, koji dele sređenu seriju posmatranja na dve, četiri, deset ili sto uzastopnih skupina, od kojih svaka obuhvata isti broj jedinica posmatranja.

143

— Neko numeričko obeležje se naziva neprekidno 1, ili kontinuirano 1, kada između dve veličine jednog intervala može da ima beskonačan broj drugih veličina. U protivnom, ono se naziva isprekidano obeležje 2 ili diskontinuirano obeležje 2. U demografiji se često posmatraju isprekidana obeležja čije vrednosti se javljaju samo odvojeno jedna od druge. Kaže se da te promenljive veličine predstavljaju jednu nepovezanu 3, ili diskretnu 3 skupnost.

144

— Razvrstavanje, ili rastavljanje neke celokupnosti (101-2) statističkih jedinica na skupine, grupe, klase ili vrste (130-8) po brojevnim vrednostima ili atributima određenih obeležja omogućava da se proučava raspodela 1, ili razdeoba 1, ili distribucija 1, u okviru odnosnog skupa. Odnos broja jedinica neke skupine ili vrste, ili učestalost 2, ili frekvencija 2 prema ukupnom broju jedinica naziva se relativna frekvencija 3 (133-5, ili srazmerna učestalost 3 (v. 135-5). Izraz apsolutna frekvencija 2 takođe se upotrebljava u značenju broja jedinica neke skupine, bez obzira na njen odnos prema nekoj drugoj skupini ili vrsti. Rečju struktura 4, ili sastav 4, celokupnosti npr. stanovništva, po nekom obeležju (upor. 320-6) označava se raspored učestalosti pojedinih vrednosti ili atributa odnosnog obeležja u toj celokupnosti.

  • 4. Izraz struktura označava najčešće pojam raspored relativnih frekvencija.

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93