The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

20

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

Demografske statistike

20

201

— U demografskoj statistici (102-2) razlikuju se statistike stanja stanovništva 1 i statistike kretanja stanovništva 2, ili vitalna statistika 2. Prve posmatraju stanovništvo statički, u jednom određenom trenutku, i obuhvataju uglavnom konkretne statističke jedinice (110-1), lica, domaćinstva, itd. Druge prate stalne promene kod stanovništva, u toku izvesnog perioda, a koje se uglavnom odnose na apstraktne statističke jedinice, kao što su demografski događaji 3, ili vitalni događaji 3 (rođenja, umiranja venčanja, pro-mena boravka itd.); na osnovu njihovih podataka proučava se razvitak stanovništva 4, koji se ponekad naziva i dinamika stanovništva 4. Glavni izvori podataka o stanju stanovništva 5 obično su popisi (v. 202). Statistike građanskog stanja (v. 211-6), ili vitalna statistika, ili statistika prirodnog kretanja stanovništvapružaju najvažnije podatke o kretanju stanovništva 6 (v. 701). Ipak, te statistike se odnose samo na prirodno kretanje 7 stanovništva, tj. na promene koje se dešavaju u jednom osnovnom skupu, ne uzimajući u obzir delovanje razmene sa stanovništvom drugih područja (v. 803-1). Statistike preseljavanja, ili statistike migracija, (v. 804-1) treba da budu, takođe, obuhvaćene u okviru statistika kretanja stanovništva.

  • 6. U demografiji, kretanje je često sinonim za izraz promena, bilo da je reč o promeni položaja u prostoru (v. migraciono kretanje801-1) ili o promeni veličine (broja stanovnika) u vremenu. U ovom drugom smislu, ovaj izraz se koristi kada se govori o kretanju rođenja, umiranja itd. (v. 150). U izrazu opšte kretanje stanovništva, pridev opšte označava da se sva kretanja ove vrste uzimaju u obzir, što izrazu opšte kretanje daje značenje potpuno različito od onog iz tačke 150-2.

202

Popisi stanovništva 1, ili utvrđivanje broja (prebrojavanje) stanovnika 1, vrše se da bi se prikupila obaveštenja o stanju stanovništva (v. 201-5) u jednom određenom trenutku. Najčešće se događa da se istovremeno popisuju svi stanovnici jedne zemlje: tada se kaže da se vrši opšti popis 2. Ali dešava se, takođe, da se popisne radnje ograniče na jednu kategoriju stanovništva ili na jedan deo teritorije; to se naziva delimični popis 3. U svakom slučaju reč popis podrazumeva sve obuhvatne radnje 4, tj. one kojima se prikupljaju obaveštenja o svim pojedinim licima koja sačinjavaju ispitivano stanovništvo ili izučavanu kategoriju stanovništva. Pre-ma tome, ne treba mešati delimične popise s anketama putem odabiranja uzorka 5, anketama na osnovu uzorka 5 (v. 160). Da bi se neki popisni ili anketni metod ispitao (v. 203-4), ponekad se organizuju probni popisi 6, ili prethodni popisi 6, ili prethodne ankete 6.

  • 1. popis, m. — popisati, gl. — popisivač, m. — popisni, prid.; utvrđivanje broja stanovništva, prebrojavanje, sr; međupopisni period: period između dva popisa.
    Savremeno utvrđivanje broja stanovništva (prebrojavanje) odgovara onome što se nekada zvalo prebrojavanje glava (popisivanje glava — v. 110-2). Tada se kao utvrđivanje broja stanovnika računala svaka procena — čak vrlo neprecizna — koja se u većoj ili manjoj meri zasnivala na nekom računanju (203-2) ili prebrojavanju (203-1). Utvrđivanje broja stanovnika moglo se vršiti na primer, na osnovu računanja krštenja (v. 211-3*) ili pogreba (v. 211-5*), registrovanih u toku izvesnog broja godina, ili na osnovu prebrojavanja ognjišta (110-3).

203

Prebrojavanje 1 je radnja koja ima za cilj dobijanje ukupnog broja. Međutim, ono nije isto što i obično računanje 2, pošto uz prebrojavanje obično dolazi izrada nekog spiska 3. Reč anketa 4 označava skup operacija sa specijalno ograničenim ciljem (npr. anketa o smrtnosti, o zaposlenosti), ali može imati i mnogo šire značenje (v. 202-5). Izrazom ankete na terenu 5 ponekad se označavaju ankete u kojima se obaveštenja dobijaju neposrednim ispitivanjem 6. U anketama preko pošte 7, ili dopisnim putem 7, upitnik se preko pošte dostavlja anketiranim licima (204-1), koja se umoljavaju da ga ispune i vrate. U popisima (202-1*), koristi se i samopopisivanje 8, tj. takav postupak kada popisnice popunjavanju sama popisana lica (204-1).

  • 1. prebrojavanje, sr. — prebrojavati, gl.
  • 2. računanje, sr. — računati, gl.
  • 3. anketa, ž. — anketirati, gl. — anketiran, prid.

204

Popisana 1, ili anketirana lica 1, ili ispitanici 1, jesu lica koja su predmet popisivanja (202-1*) ili anketiranja (203-4). Lica koja rade na prikupljanju (130-4'*) podataka od anketiranih lica nazivaju se popisivači 2, ili anketari 2. Popisivači obično rade pod rukovodstvom kontrolora 3, ili inspektora 3, ili instruktora 3 u popisu. Opštim popisom (202-2) obično rukovodi najviša statistička ustanova 4 zemlje, koja se može zvati statistički biro 4, statistički ured 4, statistički zavod 4, i biti, eventualno, bliže određen kao centralni, nacionalni, savezni itd.

205

— Popisi su po pravilu obavezni 1. Ipak se, u klasifikacijama mnogih obeležja, predviđa rubrika, odnosno modalitet bez odgovora (230-8), gde se svrstavaju oni slučajevi kod kojih nisu dobijena tražena obaveštenja. U izvesnim neobaveznim anketama 2 (v. 203-4) činjenica nedostajanja odgovora 3, ili bez odgovora 3, može imati veliki značaj. To je naročito slučaj kod anketa preko pošte (203-7), kod kojih se često mora pribegavati opomenama 4 preko pošte ili po-setama kod kuće. Neodazivanje nekih lica na anketu, tj pojava lica koja nisu dala odgovor 5 može biti posledica njihovog odbijanja 6 da učestvuju u anketi ili njihove odsutnosti 7 prilikom posete anketara (204-2).

206

Tiskanice 1 koje se upotrebljavaju prilikom prikupljanja demografskih podataka imaju različite nazive. Opšti naziv obrazac 1 retko se upotrebljava u demografiji; najčešće se to naziva listić 2 (207-1 i 211-7) — ako su tiskanice malog formata, ili list 2 (v. 207-4) — ako su većih dimenzija. Ovi obrasci su najčešće u obliku upitnika 3. Njih ponekad ispunjavaju 4 sama zainteresovana lica. U drugim slučajevima zvanična lica u njih upisuju izjave 5 ispitivanih, ili obaveštenja 6, koja oni snimaju 7 iz dokumenata koji nisu ustanovljeni isključivo u statističke svrhe.

207

— U popisima stanovništva upotrebljavaju se različite vrste obrazaca (206-1), kao što su: a) popisnica 1, ili individualni listić 1, koji sadrži podatke za svakog stanovnika; b) List za domaćinstvo 2 — sa podacima za svakog člana domaćinstva, kao i za domaćinstvo (10-3); i c) poimenični spisak 3, u koji popisivač (204-2) upisuje redom sva lica koja popisuje, sa njihovim podacima. Prilikom popisa stanovništva, za kolektivna domaćinstva (310-7*) često se upotrebljavaju posebni obrasci koji služe istovremeno kao list za domaćinstvo ove posebne kategorije, i nazivaju se list za kolektivna domaćinstva 4, ili rekapitulativni list 4.

  • 2. List o stanu služi za popisivanje svih lica koja stanuju u istom stanu, kao i za dobijanje karakteristika o stanu, itd. List o zgradi služi za izradu spiska stanova u zgradi sa više stanova (120-1*).
  • 3. Pored ovog poimeničnog spiska, u Jugoslaviji se u popisu koristi i tzv. kontrolnik za sva domaćinstva jednog popisnog kruga, u koji se upisuje svako lice na koje se vodi domaćinstvo u okviru tog popisnog kruga. U nekim zemljama (npr. u Francuskoj) izrađuju se poimenični spiskovi za sve stanovnike opštine. Ovi spiskovi se izrađuju â posteriori na osnovu popisnih podataka. U našoj zemlji, za sve stanovništvo opština, koje je starije od 18 godina i koje ima biračko pravo, izrađuju se tzv. poimenični birački spiskovi, itd.

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93