The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

31

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

31

310

— Tehnika popisa (202-1*) dovela je do razlikovanja stalnog stanovništva 1, ili stanovništva sa stalnim mestom boravka 1 (koje stalno boravi u mestu gde je popisano), i prisutnog stanovništva 2 (podrazumeva se prisutnog u mestu na dan popisa). Prva kategorija predstavlja skup prisutnih lica 3 (podrazumeva se u mestu njihovog stalnog boravka na dan popisa) i privremeno od-sutnih 4 (tj. lica odsutnih iz mesta stalnog boravka na dan popisa). Drugu kategoriju sačinjava skup prisutnih lica i lica u prolazu 5 (podrazumeva se u mestu na dan popisa). Ova dva načina popisivanja stanovništva (101-3) ne daju isti rezultat, čak ni za stanovništvo jedne zemlje posmatrano u celini. Stalno mesto boravka 6 jednog lica jeste mesto gde ono obično stanuje. Lica koja žive u zajedničkim boravištima (110-5) sačinjavaju stanovništvo zajedničkih boravišta 7. Obično se posebnim pravilima određuje popisivanje lica bez stalnog mesta boravka 8, ili bez domicila 8.

  • 1. Naziva se i legalno stanovništvo, ili stanovništvo »de jure«. U Jugoslaviji, predratni popisi stanovništva (1921. i 1931. godine) obrađeni su po principu prisutnog, a svi posleratni popisi (1948, 1953, 1961.) po principu stalnog stanovništva. I podaci vitalne statistike obrađeni su po principu stalnog stanovništva.
  • 2. Naziva se i stanovništvo »de facto«.
  • 5. Prolaznikom se naziva lice na prolazu, koje je gost nekog domaćinstva (110-3) u vreme popisa.
  • 6. mesto boravka, sr. — boraviti, gl. — lice koje stalno boravi, nastanjeno lice.
    Kada neko lice boravi na više mesta, razlikujemo glavno mesto boravka od jednog ili više sporednih boravišta.
  • 7. U Jugoslaviji, kategorije stanovnika koje žive u prostorijama za kolektivno stanovanje popisuju se na sledeći način:
    — učenici, đaci, studenti, itd. u školskim internatima i domovima — vode se kao stalni stanovnici mesta u kome žive njihovi roditelji, odnosno lica koja ih izdržavaju, a u mestu gde se nalazi internat, dom itd. popisuju se kao privremeno prisutni;
    — lica u domovima za socijalno zbrinjavanje, ali i učenici itd. koji u domu stalno stanuju — popisuju se kao stalni stanovnici mesta u kome se nalazi dom;
    — lica na odsluženju vojnog roka smatraju se kao stalni stanovnici mesta u kome su stalno stanovali pre odlaska na odsluženje vojnog roka;
    — osuđenici na izdržavanju kazne smatraju se kao stalni stanovnici mesta u kome su stalno stanovali pre odlaska na izdržavanje kazne, itd.
  • 8. U demografiji bolje odgovara izraz mesto stalnog boravka (310-6) nego domicil, jer bi pravno značenje ovog termina moglo da izazove pogrešno tumačenje u izvesnim slučajevima.

311

— U pojedinim zemljama demografska statistika uslovno koristi izraze seoska opština 1 i gradska opština 2. Ova podela za-sniva se na različitim kriterijumima, kao što su, na primer: a) broj ukupnog stanovništva; b) veličina glavnog naselja; c) udeo stanovništva koje živi od poljoprivrede (359-2) itd. Stanovništvo svih seoskih opština naziva se seosko stanovništvo 3, a svih gradskih opština — gradsko stanovništvo4.

  • 3. seoski, prid. — ruralizacija, ž.: porast dela stanovništva koje živi na selu.
    Pojam seosko stanovništvo ne treba mešati sa pojmom poljoprivredno stanovništvo (359-2).
  • 4. gradski, prid. — urbanizacija, ž.: porast dela stanovništva koje živi u gradovima.
    Opštine u Jugoslaviji (303-2) se, uglavnom ne mogu svrstati u seoske i gradske. Pošto najveći broj opština obuhvata i gradska i seoska područja, nije mogućno da se izvrši podela stanovništva na gradsko i seosko, na osnovu podele na gradske i seoske opštine. U ovakvoj situaciji, pre bi se moglo govoriti o stepenu urbanizacije u određenim tipovima opština u Jugoslaviji.

312

— Kao mera za intenzitet naseljenosti 1 često se koristi gustina stanovništva 2, koja predstavlja količnik broja stanovnika i površine teritorije na kojoj stanovništvo živi. Ova vrednost — koja se ponekad naziva aritmetička gustina 2, za razliku od onih značenja reči gustina koja se u daljem tekstu pominju (v. 313) — izražava se brojem stanovnika po kvadratnom kilometru, odnosno po hektaru, kada je nastanjenost posebno gusta, kao npr. u naseljima. Disperzija stanovništva 3 zavisi od vrste naselja 4 — zbijenog ili razbijenog tipa — od veličine naselja i njihove uzajamne udaljenosti. Ponekad se uzima u razmatranje centar nastanjenosti 5 izvesne teritorije; njegov položaj se određuje slično položaju centra gravitacije, tj. svim licima koja sačinjavaju stanovništvo daje se isti ponder (težina).

  • 2. gustina, ž. — gust, prid.
  • 5. Naziva se težište stanovništva i srednja tačke stanovništva.

313

— Različiti indeksi za upoređivanje gustine stanovništva 1 omogućavaju upoređivanje intenziviteta naseljenosti (312-1) različitih teritorija sa gledišta koje, strogo uzev, nije prostorno. Pomenućemo opštu gustinu po jedinici obradivog zemljišta 2, koja se naziva i gustina stanovništva koje živi od poljoprivrede 3 (359-2) po jedinici obradivog zemljišta. Ponekad se analogni indeksi računaju u odnosu na obrađenu površinu 4, umesto da se računaju u odnosu na obradivu površinu 5. Uz to, u teoriji su zastupljene maksimalna gustina 6, ili potencijalna gustina 6, i optimalna gustina 7, koje pod određenim uslovima, odgovaraju maksimalnom stanovništvu (904-1), odnosno optimalnom stanovništvu (902-4) date teritorije.

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93