The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

41

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

41

410

— U demografiji, izraz smrtnost odojčadi 1 označava intenzitet umiranja dece u prvoj godini života. Neonatalna smrtnost 2 obuhvata odojčad umrlu u toku prve četiri nedelje života, tj. do navršenih 27 dana, odnosno u vreme koje se još naziva i neonatalni period 3. Postneonatalna smrtnost 4 je smrtnost odojčadi umrle od 28. dana do kraja prve godine života, tj. u vremenu od kraja neonatalnog perioda do godinu dana. Izraz intrauterina smrtnost 5 može da služi za tačno označavanje smrti koja nastaje »in utero«. (»u materici«) svakog produkta i začeća (602-6), ma koliko bilo trajanje nošenja (603-3). Ovaj izraz ne znači isto što i »fetalna smrtnost«5, koji nema precizno značenje (v. 602), osim ako nije upotrebljen kao sinonim reči mortinatalitet 6. Tada on označava smrt »in utero« produkta začeća, čije je trajanje nošenja duže od nekog vremenskog minimuma, koji se razlikuje od zemlje do zemlje, ali obično iznosi 6 meseci. Po pravilu, izrazom perinatalna smrtnost 7 obuhvaćeni su i mortinatalitet i neonatalna smrtnost odojčadi, pošto su i faktori koji ih prouzrokuju slični. Ako izučavamo stope perinatalne smrtnosti, broj smrtnih slučajeva u neonatalnom periodu, naročito u prvoj nedelji života, može da posluži kao procena smrtnih slučajeva usled endogenih uzroka.

  • 1. Kao odojče, ili dojenče, smatra se dete do navršene prve godine života (do navršenih 364 dana), bez obzira na vrstu njegove ishrane, tj. da li je ona prirodna (dojenje) ili veštačka (potpuno ili delimično).
  • 2. S obzirom na specifičnost uzroka smrti, kao i na intenzitet mortaliteta u neonatalnom periodu, ova grupa se deli na dve podgrupe: prva sedmica (0-6 dana) i ostale 3 sedmice (7-28 dana). Termini za pomenute grupe nisu opšte usvojeni, ali su neki pisci u Jugoslaviji prihvatili izraze »semana-natalna« (prva sedmica) i »post-semana-natalna« (ostale 3 sedmice) smrtnosti.
  • 5. intrauterina smrt: mrt »in utero« (»u materici«). Izraz smrt embriona mogao bi da posluži za označavanje intrauterine smrtnosti.
  • 6. Mortinatalitetmrtvorođenje: rođenje mrtvog deteta. U Francuskoj se kao mrtvorođeno dete smatra plod čije je nošenje trajalo najmanje 180 dana, i koje je umrlo »in utero«. Međutim, usled osobenosti i nedostataka evidencije (v. 601-3), podaci o mrtvorođenima obično obuhvataju i živorođenu decu koja su umrla pre prijavljivanja njihovog rođenja; takvi slučajevi nazivaju se lažna mrtvorođenja.
    U Jugoslaviji, kao mrtvorođenče se smatra plod čije je nošenje trajalo najmanje 28 nedelja, a dete prilikom porođaja nije pokazivalo znake života.

411

Stopa, ili koeficijent smrtnosti odojčadi 1 (v. 410-1) predstavlja odnos broja umrle odojčadi 2 prema broju živorođene dece u istom vremenskom razmaku, najčešće u toku jedne kalendarske godine. Ako se prilikom izračunavanja uzme u obzir udeo umrle odojčadi rođene u prethodnoj godini, dobija se tačnija stopa smrtnosti odojčadi, koju ponekad nazivamo specifična stopa. Stopa smrtnosti odojčadi (153-4) povezuje se, po svojoj prirodi, sa verovatnoćom, odnosno količnikom smrtnosti (432-2), i ona se obično izražava na 1.000 (živorođenih — v. 133-4). Kada raspolažemo strukturom umrlih po starosti i po godini rođenja, možemo izračunati stopu smrtnosti odojčadi neke generacije ili godišta (v. 153-5), koja daje verovatnoću koju su imali novorođeni nekog godišta da umru pre navršene prve godine života. Kada nemamo tačnih podataka, upotrebljavamo posebni koeficijent 3 da bismo iz ukupnog broja odojčadi umrle u jednoj godini izdvojili decu rođenu u prethodnoj godini. Stopa mortinataliteta 4 predstavlja odnos broja mrtvorođene prema ukupnom broju rođene dece (601-7*). Pri pokušaju da se odredi stopa intrauterine smrtnosti 5 (410-5) nailazi se na praktične teškoće zbog manjkavosti podataka o pobačajima (603-5).

  • 3. Ovaj se koeficijent može oceniti na osnovu raspoloživih podataka za neko drugo stanovništvo sa sličnim mortalitetom.
  • 4. U praksi se često računa stopa mortinataliteta samo pomoću odnosa mrtvorođenja (410-6*) i odgovarajućih živorođenja (601-4).

412

— U izučavanjima koja se odnose ne smrtnost po starosti 1, jedino izrazi smrtnost odojčadi (410-1) i neonatalna smrtnost (410-2) podrazumevaju tačno određen period života. Izrazi smrtnost dece 2, smrtnost odraslih 3 i smrtnost starog stanovništva 4 nemaju precizno značenje (v. 324-5*) u pogledu godina starosti koje obuhvataju.

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93