The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

50

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

Nupcijalitet — sklapanje brakova

50

501

— Pod opštim nazivom nupcijalitet 1, ili sklapanje brakova 1, ili venčavanje 1, proučavamo podatke o brakovima 2, ili zakonitim bračnim zajednicama 2, ili formalnim brakovima 2, tj. podatke o zajednicama 3 muškarca i žene koje su zasnovane po zakonu ili po običaju. Lica u takvim zajednicama imaju posebna prava i obaveze. U većini društava zasnivanje tih zajednica, zakonitih ili faktičkih, koje se naziva ženidba 4 odnosno udaja 4, ili udadba 4, označava neka svečanost ili poseban čin koji se, u zavisnosti od toga pred kime je ili kako je brak sklopljen, naziva venčanje 4, ili registracija 4. Podaci o učestalosti venčanja (501-4) i raskida bračnih zajednica (501-3) predstavljaju osnovu za proučavanje nupcijaliteta. U širem smislu, takvo proučavanje može obuhvatiti i nezakonite zajednice (503-3), naročito kada je ta vrsta zajednice toliko rasprostranjena da je neophodno i mogućno uključiti je u posmatranje. Lica u braku (501-2) nazivaju se bračni drugovi 5, ili supružnici 5. U zavisnosti od pola, lica koja stupaju u brak nazivaju se mladoženja 6, ili ženik 6, i nevesta 7, ili mlađa 7, a kada su duže u braku — suprug 6, ili muž 6, i supruga 7, ili žena7, odnosno <b>udata žena 7. Bračni par 8, ili bračni drugovi 8, jesu zajednica koju čine dva supružnika. </b>

  • 1. Reč nupcijalitet upotrebljava se često kao sinonim za koeficijent nupcijaliteta u smislu 520-2.
  • 2. brak, m. — bračni, prid. — vanbračni, prid. — crkveni brak, građanski brak.
  • 3. bračna zajednica, ž. — bračna veza, ž.
  • 4. venčanje, sr. — ženidba, ž. — sklapanje braka, — udaja — venčavanje.Koeficijent sklapanja brakova.
  • 5. suprug i supruga su supružnici; svaki posebno je i supružnik; više supruga (m.) zovu se supruzi a više supruga (ž.) — supruge. supružnički, prid.
  • 6. i 7. Izrazi mladoženja (ženik) i nevesta (mlada), odnosno uzeti zajedno — mladenci, više odgovaraju vitalnoj statistici od reči suprug i supruga, pošto ova disciplina proučava sklapanje brakova a ne već postojeće brakove. Reči suprug i supruga odgovaraju više u proučavanju strukture stanovništva i statistici porodice. Međutim, u stručnoj literaturi u tom značenju upotrebljavaju se gotovo isključivo izrazi muž, ili muškarac, i žena. O upotrebi izraza bračni par, ili bračna zajednica, i domaćinstvo uporediti primedbu pod 110-3.

502

Bračno zakonodavstvo 1 i bračni običaji 2 se veoma razlikuju u raznim zemljama. Stanovništvo se naziva monogamno 3 kad jedno lice u isto vreme može biti u zajednici ili u braku samo sa jednim supružnikom. Društva u kojima jedno lice može istovremeno biti u braku sa više lica suprotnog pola nazivaju se poligamna 4. Razlikujemo poliandrijska 5 društva, gde jedna žena može istovremeno imati više muževa, i poliginijska 6, u kojima jedan muškarac može istovremeno biti u braku sa više žena.

  • 1. Ustav SFRJ od 1963. godine u čl. 58. utvrđuje: ... »Brak i pravni odnosi u braku i porodici uređuju se zakonom...«
  • 2. Misli se na običaje u pravnom, a ne u etnološkom i etnografskom smislu.
  • 3. monogamija, ž. — monogaman, prid.
  • 4. poligamija, ž. — poligaman, prid. —poligamist, m.
  • 5. poliandrija, ž. — poliandrijski, prid.
  • 6. poliginija, ž. — poliginijski, prid. Izrazi poliginija i poliandrija se ređe upotrebljavaju i zamenjuju se izrazom poligamija.

503

— U nekim zemljama kao zakonita bračna veza smatra se samo građanski brak 1, ili civilni brak 1 koji se sklapa po zakonski propisanoj formi pred građanskim vlastima; u drugim zemljama priznaje se samo crkveni brak 2, ali ako su uz to ispunjene i neke druge formalnosti (oglašavanje, registracija kod opštinskih organa i sl.). Kada muškarac i žena duže ili kraće vreme žive zajedno nevenčani, tj. u zajednici koja nije sklopljena pred građanskim ili crkvenim vlastima, takve stalne zajednice nazivaju se faktičke bračne zajednice 3, ili nezakonite zajednice 3 ili divlji brak 3, ili konkubinat 3. Prvi od ovih termina upotrebljava se poglavito kada nema drugih vrsta braka ili kada je ta vrsta veoma rasprostranjena; termin nezakonita zajednica (503-3) označava, naprotiv, postojanje i drugih vrsta zajednica. Reč par 4 u savremenoj terminologiji označava muškarca i ženu koji žive u stalnoj bračnoj zajednici.

  • 1. Kaže se još i građanska registracija.
  • 2. U Jugoslaviji crkveno venčanje može biti obavljeno jedino na osnovu potvrde o sklopljenom građanskom braku (čl. 37. i 88. Zakona o braku).
  • 3. Za de facto zajednice muškarca i žene u sredinama gde one predstavljaju izuzetak upotrebljavaju se izrazi: žive zajedno, žive bračno, žive u zajedničkom domaćinstvu. Takva zajednica naziva se još i neformalni brak, divlji brak, nezakonita bračna zajednica. Od takve zajednice treba razlikovati konkubinat kao posebnu vrstu faktičke bračne zajednice koja u nekim društvima postoji uporedo sa brakom u užem smislu.
    konkubinat, m. — konkubina, ž.

504

— Sklapanje braka se uglavnom dozvoljava sa određenom najnižom starošću za stupanje u brak 1, ili godinama zrelosti za brak 1, koja je u raznim zemljama različita za muškarca i ženu. Pored toga, postoje zakonske ili običajne zabrane sklapanja konsangvinih brakova 2, tj. brakova bližih rođaka (114-3), među kojima postoji određen stepen krvnog srodstva 3, ili stepen konsangviniteta 3.

  • 1. Jugoslovensko zakonodavstvo kao najnižu granicu za stupanje u brak i za muškarca i za ženu propisuje punih 18 godina života. U izuzetnim slučajevima, sud može odobriti sklapanje braka i mlađim osobama, i to posle navršene 14. godine starosti.
    zrelost, ž.: doraslost za stupanje u brak.
  • 2. Zakon o braku smatra kao apsolutnu prepreku za sklapanje braka i srodstvo u pravoj liniji i pobočnoj liniji drugog i trećeg stepena. Kao relativna prepreka smatra se krvno srodstvo u pobočnoj liniji prvog stepena, kao i srodstvo po tazbini u prvom stepenu i srodstvo nastalo usvajanjem.

505

— U mnogim zemljama obavezno je da se javno oglasi predstojeći brak 1, kako bi eventualno treća lica mogla učiniti primedbe. Pored toga, u mnogim zemljama, da bi se brak mogao sklopiti, potrebna je dozvola za sklapanje braka 2. Potvrda o sklopljenom braku 3, ili izvod iz matične knjige venčanih 3, ili venčanica 3, obično se izdaje novovenčanima 4, ili mladencima 4, po sklapanju braka, odnosno po upisu u matičnu knjigu venčanih. Kaže se da je brak ostvaren 5 ako je posle svih tih formalnosti usledio bračni život supružnika.

  • 2. Dozvolu za sklapanje braka izdaje sreski sud ako ima smetnji ili se brak zaključuje preko punomoćnika.
  • 3. Statistički listić o venčanju, koji ispunjava matičar na osnovu prijave za venčanje po upisu izvršenog venčanja u matičnu knjigu venčanih, koristi se jedino u statističke svrhe.
  • 4. Pre venčanja, ili registracije, budući supružnici se nazivaju verenici, ili zaručnici, po činu koji se naziva veridba, ili zaruke, i koji predstavlja svečano obećanje momka i devojke da će stupiti u brak. verenik, zaručnik, m. — verenica, zaručnica, ž. — verenici, zaručnici, mn. — veridba, ž. — zaručiti se, veriti, gl.

506

— Kada je dozvoljen jedino brak lica koja pripadaju istoj grupi (klanu, plemenu, kasti), to se naziva endogamija 1. U širem smislu, taj izraz označava pojavu sklapanja braka među licima koja pripadaju nekoj užoj grupi (koja je oformljena po geografskim, socijalnim, religioznim ili drugim obeležjima), tj. kada se bračni drug bira isključivo iz te grupe ili izolata 2. Obrnuta pojava, tj. slobodan izbor bračnog druga van grupe kojoj lice pripada naziva se egzogamija 3. U užem smislu, egzogamija znači zabranu braka lica koja pripadaju istoj grupi. Kada su u braku lica koja se razlikuju po izvesnim obeležjima, npr. po nacionalnosti, religiji, rasi itd., to se naziva mešoviti brak 4. Brak lica sa izvesnim zajedničkim karakteristikama (socijalnim, fizičkim ili mentalnim) jeste homogamija 5, a obrnuto — heterogamija 6.

  • 3. U literaturi na srpskohrvatskom jeziku upotrebljavaju se i sledeći termini: stabilnost braka; intranubizam — sklapanje braka u okviru jednog društvenog sloja (što nije identično s endogamijom); endogamna zatvorenost sloja; hipergamni brak — kad jedan supružnik sklapa brak s osobom višeg obrazovanja, i hipogamni brak — kada to čini s osobom nižeg obrazovanja; opšta homogamija — kada lica imaju više zajedničkih osobina, i specifična homogamija — kada imaju zajedničku jednu osobinu (npr. profesionalna homogamija).

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93