The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

52

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

52

520

Stopa nupcijaliteta 1 jeste mera učestalosti brakova u jednoj populaciji ili delu neke populacije. Opšta stopa nupcijaliteta 2 predstavlja odnos ukupnog broja sklopljenih brakova u određenom periodu prema ukupnom broju stanovnika sredinom istog perioda ili odnos broja novovenčanih lica (505-4) prema ukupnom stanovništvu. Ove stope obično se izračunavaju na 1.000 stanovnika. Ako je reč o broju novovenčanih, jasno je da je tada stopa nupcijaliteta dvostruko viša.

521

Muški nupcijalitet 1 i ženski nupcijalitet 2, pokazuju često znatne međusobne razlike i zato se posebno izučavaju. Stope nupcijaliteta po polu 3 predstavljaju odnos broja sklopljenih brakova (501-4) prema broju ženidbenog stanovništva (514-4) datog pola. Stopa nupcijaliteta neženjenih odnosno neudatih lica 4 predstavlja odnos broja lica koja su stupila u prvi brak prema ukupnom broju neženjenih i neudatih lica. Stopa nupcijaliteta obudovelog ili razvedenog stanovništva 5 pokazuje odnos broja tih lica prema ukupnom broju obudovelih (510-4) ili razvedenih (511-4). Stope nupcijaliteta po starosti 6 mogu se, po potrebi, računati za svaki pol i za svaku kategoriju stanovništva. Isto tako, može se utvrditi i srednja starost pri stupanju u brak 7 za svaki pol i svaku kategoriju stanovništva posebno.

522

— Isto kao tablice smrtnosti (v. 431), izračunavaju se i tablice nupcijaliteta 1 po starosti i polu koje daju odnos nupcijaliteta pomoću različitih funkcija. Kada se ne raspolaže svim potrebnim podacima, onda tablice sadrže serije prosečnih stopa (133-4) koje su izračunate za svaku godinu starosti, i to: a) samo za neženjena odnosno neudata lica, u kojem slučaju se dobija stopa prvih brakova; i b) za ženidbeno stanovništvo, u kojem slučaju se dobijaju stope svih sklopljenih brakova. Kvocijent nupcijaliteta 2, ili verovatnoća stupanja u brak 2, znači verovatnoću da će neženjeno odnosno neudato lice starosti »x« sklopiti brak pre navršene starosti »х+1«, ne računajući pri tom mortalitet. Polazeći od takvih kvocijenata, može se izračunati udeo lica koja ostaju neženjena odnosno neudata u svakom starosnom dobu u datoj populaciji, čiji se nupcijalitet proučava. Serija tih proporcija predstavlja tablice neženjenih odnosno neudatih 3. Kombinovanjem tablica neženjenih odnosno neudatih sa tablicama doživljenja (431-3) dobijaju se tablice doživljenja neženjenih-neudatih lica 4. Tablice tog tipa se nazivaju tablice sa dva izlaza 5, jer se ukupan broj neoženjenih odnosno neudatih smanjuje istovremeno usled delovanja dva faktora-nupcijaliteta i mortaliteta. Takve tablice mogu sadržati ove funkcije: broj živih neženjenih odnosno neudatih lica 6, broj živih lica koja su bila ili su u braku 7, verovatnoće doživljenja neženjenih odnosno neudatih 8, srednje trajanje života za neženjene odnosno neudate 9.

523

Stopa divorcijaliteta 1 jeste mera učestalosti razvoda (511 —1). Opšta stopa divorcijaliteta 2 predstavlja odnos broja razvedenih lica prema ukupnom broju stanovnika ili odnos broja razvoda i ukupnog broja stanovnika u datom periodu. Opšta stopa divorcijaliteta oženjenih odnosno udatih lica 3 dobija se iz odnosa broja razvoda prema broju sklopljenih brakova u datom razdoblju (godini). Ako postoje odgovarajući statistički podaci, mogu se računati i stope divorcijaliteta po starosti 4 i stope divorcijaliteta po trajanju braka 5. Kada se proučava rasprostranjenost razvoda, kao pokazatelj upotrebljava se srednji broj razvoda na 1.000 sklopljenih brakova 6. Ako se ovaj pokazatelj računa kao odnos broja registrovanih razvoda u datoj godini prema broju sklopljenih brakova u toj godini, onda je to momentna stopa (153-4). Pomenuta stopa često se računa i kao odnos broja razvoda u datoj godini prema ponderisanoj sredini brakova po vremenu njihovog sklapanja.

524

— Kad se raspolaže potrebnim podacima, može se računati stopa prestanka brakova 1 (v. 510-1) po razlozima prestanka (smrt jednog od supružnika ili oba, razvod) i po raznim obeležjima, npr.: po starosti prilikom stupanja u brak 2 (v. 501-4), po razlici u starosti među supružnicima 3 i po trajanju braka 4 (v. 501-2). Tako se dobijaju tablice prestanka brakova 5 raznih tipova.


* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93