The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

61

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

61

610

Bračnost 1 jednog rođenja (601-3) određuje se u skladu sa pravnim obeležjem zajednice (503-3) iz koje ono proističe. U načelu, bračno 2 je ono dete koje su roditelji (112-2) začeli (602-1*) u braku. U praksi, rođenja se razvrstavaju kao bračna 3 i vanbračna 4, obično po bračnom stanju majke u momentu porođaja (603-4) sem kod dece iz prekinutih brakova (v. 510-5*). Otuda se, ako je brak sklopljen pre porođaja, i rođenja koja potiču od začeća koja su prethodila 5 venčanja (501-4), uglavnom uključuju u bračna rođenja. Vanbračno dete 6, koje je u načelu, dete čiji roditelji nisu bili u zakonitom braku u vreme njegovog začeća, može biti, eventualno, priznato 7 od jednog ili drugog, ili od oba roditelja; time se pravno utvrđuje njegovo poreklo (114-5). Pozakonjeno dete 8 je ono koje je rođeno van zakonitog braka, i koje je venčanjem roditelja dobilo pravni status manje-više sličan statusu bračnog deteta. Uslovi i posledice pozakonjenja 6 različiti su u pojedinim zemljama.

  • 6. U pojedinim zemljama zakonski se precizira o kakvom je vanbračnom detetu reč. Tako naziv dete preljube, označava dete čiji je roditelj (je-dan ili oba) u vreme njegovog začeća bio u braku s drugim licem; dete rodoskrvlja — dete između čijih je roditelja, u vreme njegovog začeća, postojala smetnja zasnovana na krvnom srodstvu (114-3*) ili na srodstvu po ženidbi ili udaji (113-8); obično vanbračno dete, od roditelja koji nisu bili u braku, a između kojih nije postojala nikakva smetnja za stupanje u brak u vreme začeća deteta.

611

— Rođenja se mogu klasifikovati takođe po redu rođenja 1, koji može biti određen tako da se uzmu u obzir samo deca iz sadašnjeg braka 2 ili pak sva deca rođena od iste majke 3. Red rođenja se uglavnom zasniva samo na broju živorođenih, ali se ponekad uzimaju u obzir takođe i mrtvorođena deca (410-6*). Klasifikacija po redu porođaja 4 se vrši računajući sve trudnoće koje su trajale najmanje 20-28 sedmica, uzimajući pri tom višestruke porođaje kao jedan porođaj (v. 603-4). Slična je klasifikacija po redu trudnoće 5, kada se računaju sve poznate trudnoće, uključujući i abortuse. Zene se svrstavaju po paritetu 6, obično na osnovu broja živorođene dece. Red porođaja žene je od posebne važnosti naročito u akušerstvu. Primipara 7, ili prvorotkinja 7, je žena koja rađa prvi put, a multipara 8, ili višerotkinja 8 — žena koja rađa dva ili više puta; nulipara 9, ili nerotkinja 9, jeste žena koja nije imala dece.

  • 5. Izrazi primigravida i multigravida se upotrebljavaju za žene koje su prvi put, odnosno i ranije bile bremenite. Primipara može biti multigravida ako njene prethodne trudnoće nisu bile dovedene do kraja.
  • 6. Žena koja nije rodila nijedno živo dete naziva se i žena pariteta nula, a žena koja je rodila samo jedno dete — žena pariteta jedan itd.
  • 9. U narodu se kaže i bezdetkinja.

612

— Da bi se izučavala učestalost rađanja 1, ili razmak između porođaja 1, u jednom braku (501-2), posmatra se interval između rođenja 2. Ovi intervali mogli bi se obuhvatiti pod opštim generičkim nazivom — genezički intervali 2. Tako se razmak između momenta sklapanja braka i prvog rođenja u braku naziva protogenezički interval 3, a intervali između sledećih rođenja — intergenezički intervali 4. Interval između momenta sklapanja braka i »n-tog« rođenja 5 se koristi i prilikom izučavanja razmaka između rođenja. Iako se izraz raspored rađanja 6 ponekad upotrebljava u smislu 612-1, on obično označava nastojanje da se porođaji rasporede po želji roditelja, tj. da se njihov razmak planira i kontroliše. Da bi se mogli proučavati periodi u kojima je začeće moguće (637-6), potrebno je uzeti u obzir periode nepostojanja trudnoće 7, tj. periode između sklapanja braka (501-4), porođaja (603-4) ili prekida trudnoće (603-5) i narednog začeća (602-1).

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93