The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

62

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

62

620

Fertilni period 1, ili period prokreacije 1, ili period reprodukcije 1, jeste doba života u kome je ljudsko biće sposobno da rađa (601-2*). Sposobnost rađanja stiče se u vreme sazrevanja genitalnih organa koje se naziva pubertet 2. Kod žene, sposobnost rađanja je usko povezana sa pojavom menstruacije 3, koja se sastoji u pojavljivanju mesečnog pranja 4, ili periode 4. Prve periode 5 pojavljuju se u pubertetu, a poslednje označavaju menopauzu 6, ili prelazno doba 6, tj. konačan prestanak menstruacije, ili klimakterijum 6. Privremeni gubitak menstruacije, svejedno da li je normalan (npr. u trudnoći, posle rođenja deteta) ili patološki, naziva se amenoreja 7.

  • 1. Kaže se i prokreaciono doba, ili reprodukciono doba (323-1*) ili, još bolje, fertilno doba (v. 621-1*). Računa se da ovo doba kod žene počinje zrelošću za brak (504-1), a završava se obično između 45. i 50. godine starosti.
  • 3. Izraz menstruacija se upotrebljava takođe i u značenju mesečno pra-nje, npr. kada se govori o uzastopnim menstruacijama. menstruacija, ž. — menstrualni, prid.
  • 6. U praksi se smatra da menopauza, ili klimakterijum, obično nastaje posle 45. ili 50. godine života žene.
    klimakterijum, m. — klimakteričan, prid.
  • 7. Gravidična amenoreja predstavlja gubitak menstruacije izazvan začećem (620-1) i koja se, u slučaju dojenja može produžiti u toku nekoliko meseci posle porođaja.

621

— Sposobnost čoveka, žene ili bračnog para da stvara potomstvo naziva se u savremenoj demografskoj terminologiji fekonditet 1, a njihova nesposobnost za obavljanje pomenute funkcije — sterilitet 2, ili fiziološka neplodnost 2. Efektivna reprodukcija pojedinaca ili grupe stanovništva naziva se fertilitet 3, ili plodnost 3, a brakovi ili pojedinci bez dece — neplodni brakovi 4, odnosno ne-plodni pojedinci 4. Ako parovi (503-4) odluče da ne rađaju ili da više ne rađaju — govori se o voljnoj neplodnosti 5, koja se često netačno naziva voljni sterilitet 5.

  • 1. fiziološka plodnost, ž. — fiziološki plodan, prid.: sposoban za rađanje.
  • 2. Sterilitet, m. — sterilan, prid.: nesposoban za rađanje — sterilizacija, ž. — sterilizovati, gl.: učiniti nesposobnim za rađanje.
    Ponekad se, da bi se izbegla dvosmislenost, precizira: fiziološki sterilitet — fiziološki sterilan (v. 621-5*)
  • 3. {{{2}}}
  • 4. neplodnost, ž. — neplodan, prid.: koji nije rađao.

622

Nesposobnost za rađanje, ili sterilitet, može biti posledica sterilnosti jednog ili oba partnera ili biološke nepodudarnosti dva fiziološki plodna partnera. Kod žena razlikujemo potpuni sterilitet 1 — kada žena nije nikad mogla da ima dece, i delimični sterilitet 2, koji se javlja kod žena posle jednog ili više rađanja, pobačaja ili preležane bolesti. Kao privremeni sterilitet 3 označava se vremenski ograničena neplodnost za rađanje. Izraz se ponekad primenjuje na žene u slučajevima kada uzroci njihove nesposobnosti da začnu nisu patološke prirode. Tada je prikladniji naziv period neplodno-sti 4 nego period steriliteta 4. To je naročito slučaj sa danima unutar menstrualnog ciklusa 5 kada se smatra da začeće nije mogućno. To je takođe slučaj sa periodima kada nema ovulacije 6, ili izbacivanja jajašcadi 6, usled normalnih fizioloških procesa (trudnoća, dojenje: v. 620-7*). Naprotiv, potpuno umestan je izraz privremeni sterilitet, ako je privremeni prestanak ovulacije nenormalne prirode, tj. kada se javljaju anovularni ciklusi 7 (menstrualni ciklusi bez ovulacije), ili kada je uzrok amenoreja (620-7).

  • 2. Ovaj izraz ne treba mešati sa medicinskim izrazom sekundarni sterilitet koji označava sterilitet kao posledicu neke bolesti ili povrede.

623

Plodnost (621-3) supružnika zavisi od njihove sposobnosti za stvaranje potomstva i od njihovog prokreativnog ponašanja 1. U vezi s tim, razlikuju se maltuzijanski parovi 2, koji nastoje da rađanje usklade po svojoj želji, i nemaltuzijanski 3 čija plodnost za-visi samo od njihove seksualne aktivnosti i fiziološke plodnosti. Planiranje porodice 4, bilo privremeno — da bi se postigao željeni interval između uzastopnih rođenja, ili stalno — da bi se sprečio veći broj rođenja od željenog, postiže se sprečavanjem začeća 5 ili hotimičnim (namernim) pobačajem (604-2). U istom značenju (623-5) često se upotrebljavaju izrazi regulisanje rađanja 6 i kontrola rađanja 6.

624

Kontracepcija 1, ili sprečavanje začeća 1, podrazumeva sprovođenje takvih mera i metoda koji onemogućavaju da polni odnos 2, ili coitus 2, dovede do začeća (602-1). Sterilizacija (621-2*) uopšte ne spada u takve metode, koji se nazivaju kontraceptivni 3, ili antikoncepcioni metodi 3. Sto se tiče apstinencije 4, ili potpunog ili dugotrajnog uzdržavanja od polnog odnosa, kao i namernog pobačaja (623-5), ni oni kao što im sam naziv kaže, ne spadaju ovamo.

1. kontracepcija, ž. — kontraceptivan, prid. — kontraceptor, m.: lice koje primenjuje kontracepciju.

625

Kontraceptivni metodi se ponekad razvrstavaju u metode sa pomoćnim sredstvima 1 i metode bez pomoćnih sredstava 2. Ta podela se vrši na osnovu toga da li se koristi kontraceptivni materijal 3, tj. pomoćni materijal kao što su razni aparati ili spermicidni proizvodi 4 koji ubijaju i spermatozoide i jajašce. Jedan od najstarijih metoda bez pomoćnih sredstava jeste metod coitus interruptus 5, ili prekinut snošaj 5. Poznat je i metod periodičnog uzdržavanja 6, ili metod ritma 6, gde se za snošaj koriste samo periodi sigurnosti 7, ili periodi fiziološke neoplodivosti 7, u menstrualnom ciklusu (622-5) kada, smatra se, ne može doći do začeća.

  • 6. Naziva se takođe metod Oggino, metod Knaus ili metođ Oggino-Knaus. Oggino i Knaus su istovremeno — nezavisno jedan od drugoga — stvorili teoriju o fiziološkoj plodnosti u toku menstrualnog ciklusa.

626

— Najviše korišćeni kontraceptivni metodi sa pomoćnim sredstvima (625-1) zasnivaju se na upotrebi sledećih pomoćnih sredstava ili postupaka, pojedinačno ili kombinovano, i to: a) od strane muškaraca — prezervativ 1, ili condom1; b) od strane žena — dijafragma 2, ili okluzivni pesar 2, intrauterina kontraceptivna sredstva 3 (omče, spirale), vaginalni tamponi 4, ili sunđeri 4, vaginalna injekcija 5 (mehanička kontraceptivna sredstva) i kontraceptivne paste 6, ili masti 6, ili supozitorije 6, penušave tablete 7 i praškovi 7 (hemijska kontraceptivna sredstva).

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93