The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

DEMOGRAFSKA genetika

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga
DEMOGRAFSKA genetika  
Definicija iz prvog izdanja (1971)


Demografija obuhvata takođe proučavanje odnosa demografskih pojava, s jedne strane, i privrednih i društvenih pojava, s druge strane; neki pisci upotrebljavaju izraze privredna demografija 1 i društvena demografija 2, ili socijalna demografija 2, da bi označili te dve grane demografije. Kvalitativna demografija 3, međutim, ispituje sastav (144-4) stanovništva (101-2) po kvalitativnim, odnosno atributivnim obeležjima (intelektualnim, fizičkim, socijalnim i dr.). U nešto različitom značenju, ovim izrazom se obuhvata i proučavanje naslednih osobina (911-1), koje predstavlja predmet posebne demografske grane, pod nazivom demografska genetika 4, ili genetika stanovništva 4 (910-4). I ekologija čoveka 5 — koja proučava teritorijalni raspored i organizaciju društvenih skupina, poklanjajući pri tom naročitu pažnju dejstvu spoljnih činilaca — ima mnoge dodirne tačke sa demografijom, kao i biometrija 6, koja se bavi primenom statistike u biološkim istraživanjima.

  • 4. Razlikuju se demografska genetika, koja izučava raspored gena u stanovništvu, i genetika čoveka, ili humana genetika, koja proučava prenošenje čovekovih gena (910-3). Valja napomenuti da, za razliku od demografske genetike, izraz statistička genetika može da se primeni i na skupine (101-3) koje ne obuhvataju samo ljude nego i životinje ili biljke.
  • 5. ekologija, ž. — ekološki, prid. — ekolog, m.: stručnjak za ekologiju. Izraz ekologija u nekih pisaca označava proučavanje dejstva društvenih skupina u pogledu međusobne saradnje i takmičenja.
  • 6. biometrija, ž. — biometrijski, prid. — biometričar, m.


More...