The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

DEO, m.

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga
DEO, m.  
Definicija iz prvog izdanja (1971)


Reč naselje 1, ili mesto 1, može se primeniti na svaki kompaktni skup stambenih zgrada, bez obzira na njihovu veličinu. Zaselak 2 je seosko -naselje (306-3) koje sačinjava mala grupa kuća. Selo 3 je značajnije seosko naselje gde se javlja izvesna ekonomska diferencijacija. Rečju grad 4 naziva se zajednica u čijem životu poljoprivredne delatnosti nisu značajnije zastupljene. Ovaj kriterijum, primenjen na naselja, omogućava da se jasno razluče seoska naselja 3 i gradska naselja 4. Grad koji je sedište vlade jedne države naziva se glavni grad 5. Glavno naselje određene političko-teritorijalne jedinice (302-1) naziva se sedište 6 te jedinice. Podela velikih gradova na manje delove 7 sprovedena je administrativnim putem pod različitim nazivima.

  • 1. U jugoslovenskoj statistici je prihvaćena sledeća definicija naselja: »Naselje je posebna antropogeografska teritorijalna jedinica posebnog imena bez obzira na broj kuća«. Tri osnovna elementa definicije naselja jesu: stanovništvo, teritorija i ime (naziv) naselja. Broj kuća je uključen u definiciju da bi se otklonilo eventualno kolebanje u pogledu malih antropogeografskih jedinica sa svega nekoliko kuća, koje se takođe smatraju naseljima ako u pogledu stanovništva i teritorije predstavljaju izdvojene celine koje imaju i svoje ime. Delovi naselja (zaseoci, mahale, majuri, usamljene kuće i slično), koji se ponekad nazivaju nesamostalnim naseljima, ne ispunjavaju sve uslove definicije za samostalno naselje, pošto ne predstavljaju izdvojene celine. Međutim, svojim razvojem delovi naselja mogu se osamostaliti i postati samostalna naselja. S druge strane, promene koje su uslovljene ekonomskim i socijalnim razvojem mogu dovesti do udruživanja više naselja u jedno itd. 3-4. Definisanje grada predstavlja znatnu teškoću. To se može učiniti na osnovu raznih kriterijuma. Ipak, kao jedan od osnovnih kriterijuma prilikom određivanja gradova može se uzeti podela stanovništva na seosko i gradsko. Međutim, podela naselja i stanovništva na seosko i gradsko predstavlja poseban problem u statistici stanovništva i naselja. Zbog primene različitih kriterijuma, podaci često nisu upore-divi ako se uzimaju različiti periodi. Još je manja uporedivost kada se vrše analize u međunarodnim razmerama. Ako se razmotre definicije grada u 50 zemalja (v. United Nations, Studies and Methods, Handbook of Population Census Methods, vol. III, New York 1959, Series F., № 3, Rev. 1), zapaža se da se one, uglavnom, zasnivaju na nekoliko različitih kriterijuma. Naime, kao grad se smatra: a) svako područje koje je određeno samom administrativno-teritorijalnom podelom, važećom u datoj zemlji (administrativni kriterijum); b) svako naselje koje ima određen broj stanovnika (demografski kriterijum); c) svako područje koje ima poseban tip mesne samouprave; d) naselja koja imaju gradske karakteristike; i e) naselja koja se mogu razvrstati kao gradska po pretežnoj ekonomskoj delatnosti (procenat nepoljoprivrednog stanovništva). Za potrebe demografije i statistike o stanovništvu, za poređenja u vremenu kao i za među-narodne komparacije, podesan je jednostavan demografski kriterijum koji se zasniva na broju stanovnika u naselju. U nekim zemljama, diferencijacija se ne vrši na osnovu naselja kao najmanjih teritorijalnih jedinica, već na osnovu opština. Pomenuti princip je primenljiv samo u onim zemljama koje imaju sistem manjih opština. U jugoslovenskoj statistici takođe su primenjivane različite definicije. Slično se praktikuje i danas, mada noviji kriterijumi za razvrstavanje uglavnom polaze od naselja kao teritorijalne jedinice. Međutim, kod nas se često upotrebljava i pojam gradskog područja koje sadrži više samostalnih naselja. Analitičke definicije koje se zasnivaju na kombinovanjem kriterijumima (npr. broj stanovnika i procent nepoljoprivrednog stanovništva u naselju) polaze od naselja, i po njima se često stanovništvo i naselja dele na gradsko, mešovito i seosko. Kada se ukupno stanovništvo posmatra po dihotomnoj podeli selo-grad, onda se stanovništvo mešovitih naselja razvrstava u seosko stanovništvo.
  • 7. Delovi grada ponekad nose naziv četvrti, sekcije, rejoni itd. Neki veći gradovi u Jugoslaviji podeljeni su na više opština. Za naša seoska i gradska naselja su značajne mesne zajednice (kao samoupravne zajednice), preko kojih građani neposredno ostvaruju samoupravljanje-u oblasti onih delatnosti koje neposredno služe zadovoljavanju potreba radnih ljudi i njihovih porodica. U gradovima poseban značaj imale su stambene zajednice.


More...