The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

PROSEČNA, (srednja) godišnja stopa rasta

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga
PROSEČNA, (srednja) godišnja stopa rasta  
Definicija iz prvog izdanja (1971)


Brzinu rasta (701-1) stanovništva u nekom razdoblju pokazuje njegova tadašnja stopa rasta 1. Ova stopa se izračunava deljenjem bruto porasta stanovništva u posmatranom razdoblju ukupnim brojem stanovnika (101-6) na početku tog razdoblja. Kada se izučava porast stanovništva u toku nekoliko godina, onda se izračunava prosečna (srednja) godišnja stopa rasta 2. Način izračunavanja ove stope zavisi od toga koju prosečnu stopu želimo dobiti. Može se, na primer, prosečni godišnji porast stanovništva staviti u odnos sa prosečnim brojem (401-5) stanovnika u toku posmatranog razdoblja. Može se, isto tako, kao prosečna godišnja stopa, uzeti vrednost stalne godišnje stope koja odgovara ukupnom porastu stanovništva. Ovaj drugi postupak se zasniva na hipotezi da se za posmatrano razdoblje ispitivano stanovništvo može tretirati kao eksponencijalno stanovništvo 3, tj. stanovništvo čiji broj, u zavisnosti od vremena, raste po eksponencijalnoj krivulji. Stopa prirodnog priraštaja stanovništva 4 (v. 701-7) predstavlja odnos godišnjeg viška rođenih nad umrlima (v. 701-8) prema prosečnom broju stanovništva u posmatranoj godini, tj. ravna je višku stope nataliteta (603-2) nad stopom smrtnosti (401-4). Vitalni indeks 5, — odnos broja rođenja prema broju evidentiranih smrtnih slučajeva za isto vreme — danas se sve manje koristi.

  • 3. Ovaj naziv je bolji od naziva maltuzijansko stanovništvo, koji je dvosmislen, jer može imati i matematičko (kao u ovom slučaju) i sociološko (v. 623-2 i 906-1) značenje.


More...