The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

Predgovor

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga


Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

PREDGOVOR ZA SRPSKOHRVATSKU VERZIJU »VISEJEZIČKOG DEMOGRAFSKOG REČNIKA«

Još početkom 1965. godine u Centru za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka doneta je odluka da se izradi srpskohrvatska verzija Višejezičkog demografskog rečnika. Iz predgovora francuskom izdanju vidi se da je tekst najpre izrađen na francuskom, engleskom, španskom jeziku, i da je do njega došlo u toku saradnje između Komisije za pitanja stanovništva OUN i Međunarodne unije za naučno proučavanje stanovništva. Definitivnu francusku verziju Rečnika publikovale su UN 1958. godine (pod brojem ST/SOA/Ser. A/29), a privremeno izdanje publikovano je juna 1954. godine (pod brojem ST/SOA/Ser. A/19). Prva skica Rečnika bila je napravljena na osnovu jednog francuskog teksta koji je pripremio Nacionalni institut za demografska istraživanja (Francuska), pod rukovodstvom g. Vincent-a. Engleski i španski prevod ovog teksta sastavili su g.g. Grebenik i Ros Jimeno. Nakon širih diskusija, g. Grebenik i g. Vincent izradili su, zajedno, na osnovu engleskog i francuskog teksta, neku vrstu prilagođenog teksta, koji je zatim preveden na francuski, engleski i španski jezik.

Prilikom izrade srpskohrvatske verzije Višejezičkog demografskog rečnika kao osnova služila je francuska verzija Rečnika. Pošto i ova verzija, kao uostalom i engleska i španska, predstavlja kompromis među anglosaksonskim i latinskim koncepcijama, u međuvremenu se pojavio niz izdanja na drugim jezicima (češkom, ruskom, nemačkom, itd.), saradnici CDI su prilikom konačne redakcije Rečnika konsultovali pored francuske kao osnovne, i verzije Rečnika na drugim, naročito slovenskim jezicima. S obzirom na razvoj demografije u nas, a u vezi s tim i na formiranje demografske terminologije, prilikom rada na Rečniku korišćena je u znatnoj meri i engleska verzija Višejezičkog demografskog rečnika. To znači da tekstovi u srpskohrvatskoj verziji nisu prosti prevod francuske verzije, već se težilo da se nađu rešenja koja su u skladu sa aktuelnim stanjem demografske terminologije kod autora - demografa sa srpskohrvatskog jezičkog područja. Međutim, razumljivo je da su pojmovi numerisani na isti način kao i u francuskoj, odnosno u drugim verzijama Rečnika, što omogućava korisnicima njihovo međusobno povezivanje. Kao i u drugim verzijama, paragrafi 303. i 344. sadrže nazive koji su svojstveni našoj zemlji. Znatan broj paragrafa sadrži objašnjenja koja su svojstvena samo srpskohrvatskoj verziji, a sadrže ili dopunsku terminologiju ili su u njima data, odnosno obrazložena pitanja za koja su redaktori smatrali da su korisna za srpskohrvatsku verziju.

Prilikom prvih diskusija o izdavanju srpskohrvatske verzije Višejezičkog demografskog rečnika, došle su do izražaja dve koncepcije. Po prvoj, saradnici CDI koji su preuzeli zadatak da izrade prevod francuske verzije, trebalo je da koriste terminologiju koja se najčešće javlja u novijim radovima i publikacijama (Savezni i republički zavodi za statistiku, »Statistička revija« i druge publikacije Jugoslovenskog statističkog društva, »Stanovništvo« i druge publikacije Centra za demografska istraživanja IDN itd.). Po drugoj, koncepciji trebalo je da se predvidi duži istraživački rad i analiza stručnih i naučnih radova iz sadašnje, kao i iz ranije literature. Za prvu fazu rada usvojena je prva koncepcija, s tim da se u prevodu navede i više termina, ukoliko se oni upotrebljavaju u literaturi.

Prvi nacrt srpskohrvatske verzije Rečnika urađen je na osnovu francuske verzije, a od sklonosti pojedinih autora je zavisilo koliko su neki tekstovi bili šire obrađeni, u smislu objašnjenja uz pojedine paragrafe, odnosno u pogledu navođenja većeg broja termina. Na prevodima pojedinih delova radili su ovi saradnici Centra za demografska istraživanja:

glava II || — »Obrada demografskih statistika« ||— Dragomir Popović;
glava I - »Osnovni i opšti izrazi i pojmovi«  - dr Čedomil Novković;
glava III — »Stanje stanovništva«  — Slobodanka Simić;
glava IV — »Mortalitet i morbiditet«  — Liljana Matić;
glava V — »Nupcijalitet — Sklapanje brakova«  — Stane Zrimec;
glava VI — »Plodnost«  — Dragoljub Tasić;
glava VII — »Kretanje i reprodukcija stanovništva«  — Vera Đorđević;
glava VIII — »Migracije«  — Olivera Kazlica;
glava IX — »Ekonomska i socijalna demografija«  — Slobodanka Simić.

Prvi nacrt srpskohrvatske verzije Višejezičkog demografskog rečnika dostavljen je većem broju naučnih i stručnih saradnika koji se bave problemima stanovništva. Primedbe su dali: Dragoljub Tasić, Milenko Ban, Slobodanka Simić, dr Čedomil Novković Vera Đorđević, Dragoljub Popović, Gorčin Pecelj, dr Nevena Stojkov, dr Sava Obradović, dr Zora Steinman, dr Angelina Mojić, Sonja Masevska, dr Živko Šifrer, Radmila Apostolović, dr Milica Sentić, dr Ivanka Ginić, dr Miroslav Rašević, mgr. Gordana Todorović, Olivera Kozlica i dr Dušan Breznik. Sem toga, u vezi sa radom na Rečniku, vođeni su veoma korisni razgovori sa g. Vincent-om koji je izneo svoja iskustva na izradi originalnih tekstova i francuske verzije Rečnika. Na sređivanju primedaba radila je Olivera Kozlica, koja je istovremeno pripremala drugi nacrt Rečnika. O drugom nacrtu su najpre raspravljali saradnici koji su radili na prvom nacrtu, a zatim je uža redakcijska grupa - u sastavu: Olivera Kozlica, dr Dušan Breznik i dr Milica Sentić - razmotrila još neka pitanja, posle čega je Olivera Kozlica izradila konačnu srpskohrvatsku verziju Višejezičkog demografskog rečnika. Redakciju konačne verzije Rečnika izvršio je Tihomir Marsenić.

Saradnici CDI su svesni mogućnih nedostataka srpskohrvatske verzije VDR, ali su se odlučili na njegovo publikovanje zbog neodložnih potreba da njime raspolažu ne samo jugoslovenski demografi i ostali koji se bave problemima stanovništva, već i svi strani korisnici naše demografske literature. Nedostaci mogu biti otklonjeni u eventualnom novom izdanju. CDI se unapred zahvaljuje na primedbama koje će dostaviti korisnici Rečnika.

S obzirom na to da je demografija, iako na putu sve bržeg razvoja, još uvek u fazi svog naučnog konstituisanja, Rečnik ne sadrži znatan broj pojmova koji su u toku poslednje decenije prihvaćeni u sve obimnijoj demografskoj literaturi. Naime, saradnici CDI nisu smatrali za celishodno da pristupe proširenju Rečnika (na primer, 'u aneksu), pošto su želeli da sačuvaju osnovnu koncepciju njegovih autora. Stoga je, demografska terminologija u srpskohrvatskoj verziji Rečnika identična sa terminologijom u dosadašnjim verzijama Višejezičkog demografskog rečnika publikovanim na drugim jezicima.

Napominje se da su uz ovaj predgovor dati predgovor za francusku verziju kao i obaveštenje korisniku, koje je takođe dato uz francusku verziju.

Centar za demografska istraživanja koristi ovu priliku da se zahvali svima koji su svojim radom ili primedbama doprineli publikovanju konačne redakcije srpskohrvatske verzije Višejezičkog demografskog rečnika.

Dr Dušan Breznik
Upravnik Centra za demografska istraživanja
Instituta društvenih nauka

PREDGOVOR ZA FRANCUSKU VERZIJU »VIŠEJEZIČKOG DEMOGRAFSKOG REČNIKA«

Na svom četvrtom zasedanju, Komisija za pitanja stanovništva tražila je od Generalnog sekretara da uključi u svoj program rada pripremu demografskog rečnika na više jezika (E/1313).

Nekoliko meseci kasnije Međunarodna unija za naučno proučavanje stanovništva na generalnoj skupštini u Ženevi, ponudila je svoju saradnju generalnom sekretaru Organizacije Ujedinjenih Nacija za ostvarenje jednog takvog dela i odlučila je da osnuje komisiju za izradu demografskog rečnika, koja je dobila zadatak da podnese njegov nacrt. Na svom petom zasedanju, Komisija za pitanja stanovništva zatražila je od Generalnog sekretara da prihvatí ponudu Unije, a Komisija za izradu rečnika dobila je zadatak da nacrt koji je podnela realizuje na tri jezika: engleskom, španskom i francuskom.

Delo je bilo zamišljeno kao rečnik na više jezika, namenjen prevodiocima. On bi se sastojao od nekoliko svezaka na jednom stranom jeziku, od kojih bi svaka sadržala tehničku terminologiju koja se upotrebljava u demografiji, sa abecednim registrom. Paralelnost tekstova u različitim sveskama i sistem numerisanja pojmova, omogućuju da se utvrdi veza između istraživanja istog pojma na različitim jezicima.

U Komisiji Unije zaduženoj za izradu tri prve sveske bili su: Paul Vincent (Francuska), predsednik - podnosilac izveštaja, Carlos E. Dieulefait (Argentina), Harold F. Dorn (SAD), Eugene Grebenik (Ujedinjeno kraljevstvo), Pierpaolo Luzzatto-Fegiz (Italija), Marcelino Pascua (Švajcarska) i Jose Ros Jimeno (Španija) - članovi.

Prva skica bila je napravljena na osnovu jednog francuskog teksta koji je pripremio Nacionalni institut za demografska istraživanja (Francuska) pod rukovodstvom g. Vincent-a. Engleski i španski prevod ovog teksta sastavili su g.g. Grebenik i Ros Jimeno.

Moralo se raditi užurbano zbog toga što se uskoro održavao Svetski kongres za pitanja stanovništva na kome je bio podnet nacrt rečnika u vidu »privremenog izdanja« (juni 1954.), koga je izdala Organizacija Ujedinjenih Nacija (ST/SOA/Séries A – Etudes démographíques, No 19). Ali rasturanje privremenog izdanja imalo je veliku prednost što je Komisija pridobila saradnju mnogobrojnih stručnjaka koji su rado želeli da joj prenesu svoja zapažanja.

Veliki broj nedostataka prvog izdanja potiče otuda što se za njegovu izradu pošlo od jednog jedinog teksta, u ovom slučaju francuskog. Pokazalo se da je neophodno napraviti kompromis između anglo-saksonskih koncepcija s jedne strane i latinskih s druge strane. Iskustvo je takođe pokazalo da tekst neizostavno treba obogatiti definicijama da bi se omogućilo korisniku da otkrije eventualna razmimoilaženja između izražavanja jednog istog pojma na različitim jezicima.

Pošto su ovi zaključci Komisije bili prihvaćeni, g. Grebenik dobio je zadatak da preradi na engleski prvobitni tekst. Posle toga su g.g. Grebenik i Vincent izradili zajedno, na osnovu tog engleskog i francuskog teksta, neku vrstu prilagođenog teksta koji je zatim svako od njih preveo na svoj jezik. G. Ros Jimeno je zatim napravio odgovarajući prevod na španskom jeziku, i prve tri sveske bile su podnete Komisiji, Birou Unije, kao i izvesnom broju stručnjaka, u cilju poslednjih doterivanja.

Pošto su objavljene sveske Demografskog rečnika na engleskom, španskom i francuskom, neophodno je istaći neke njegove osobine.

Na prvom mestu, on je rezultat jednog izvanredno kolektivnog rada. On je plod ne samo tesne saradnje između tri glavna redaktora, nego i aktivne saradnje svih članova Komisije. Osim toga za njegovu izradu koristila su se mišljenja mnogobrojnih stručnjaka koji su rado hteli da pregledaju tekstove u različitim fazama njegove izrade i da iznesu svoje primedbe, često ulazeći u detalje. Većina preporuka tako sakupljenih bilo je zadržano, u celini ili delimično. Neke su bile odbačene, možda nepravedno.

U stvari, redaktori su često morali da vrše izbor. Sama koncepcija dela isključivala je mogućnost ulaženja u duža objašnjenja; često je trebalo izabrati između više mogućih formulacija. Na taj način svaka sveska nosi pečat svoga redaktora. Pominjanje njegovog imena u predgovoru ima za cilj da ukaže na njegovu ličnu odgovornost, ističući u isto vreme odgovornost ostalih učesnika u ovom poduhvatu.

Treba ipak istaći da redaktori nisu mogli da sastave tekst po svom nahođenju: neophodna paralelnost između tekstova ili želja da se ne zanemare izražena mišljenja često su ih rukovodili da se pridruže gledištima koja nisu u potpunosti delili. Oni su ipak prihvatili da prime na sebe odgovornost za tekst, onakav kakav je.

Treba takođe ukazati na činjenicu da sveske rečnika ne predstavljaju rasprave iz demografije. U toku njihove izrade sve je bilo podređeno osnovnom cilju dela: pružiti prevodiocima tehničko oruđe podešeno njihovim potrebama, i dati mu obeležje zaista višejezičko, nastojeći da svi jezici budu ravnopravno zastupljeni.

Međutim, jezici su empirijske tvorevine, koje razvijaju svoju terminologiju prema sopstvenoj logici, koja se ponekad ne slaže sa racionalnim imperativima nauke. Nazivi pojmova na različitim jezicima često se ne slažu. Neki jezik, pravim terminološkim obiljem, svedoči o interesu koji ima za neki poseban predmet koji neki drugi jezik zanemaruje u toj meri da mu ne daje nikakav specijalan naziv. Upotreba objašnjenja omogućavala je da se ove teškoće koje otuda proističu umanje, jer se vodilo računa o sistemu koji je bio usvojen. Ali očigledno je da bi se podrobno izlaganje leksikografičkih teškoća pokazalo sasvim drugačije.

Te leksikografičke teškoće su takođe u osnovi nekih neujednačenosti u sadržini teksta. Izgledalo je korisno, u nekim slučajevima, da se unese u rečnik terminologija koja nije u pravom smislu demografska, ali koju često srećemo u demografskim tekstovima, a koja se gotovo ne može naći ni u jednom rečniku i ne mogu je prevesti oni koji nisu upućeni.

Komisija je, uzimajući u obzir potrebe prevodioca, još usvojila sledeći princip: Rečnik treba, pre svega, da služi za upotrebu, čak i kada ima nedostataka, i može da preporuči ili ne tu upotrebu, tek

pošto jedan opšti pristanak izgleda da može biti postignut u tom pogledu.

Delo nije dakle namenjeno uprošćavanju terminologija. Ono je još manje namenjeno da da definicije. One su bile unete samo da bi olakšale utvrđivanje terminoloških veza i precizirale njihov značaj. Krajnja konciznost ovih definicija ponekad je postizana na štetu njihove stroge umesnosti. Standardizacija terminologije zahteva delo potpuno različitog karaktera. Da bi se izbegao svaki nesporazum po tom pitanju, naći ćemo iza abecednog indeksa listu publikacija koje su nedavno izdali razni međunarodni organi i koje raspravljaju o definicijama demografskih pojmova. Čitalac će naročito da se koristi ovim radovima kada naiđe na neki problem u definiciji, a ne samo u prevođenju.

Višejezički demografski rečnik, odgovoriće potpuno želji njegovih pokretača tek kada bude obuhvatio mnogobrojne jezike. Zahvaljujući nekim ličnim inicijativama, izrada nekih novih svezaka je već sada planirana ili je na putu da bude ostvarena. Šta više, Komisija za pitanja stanovništva na svom devetom zasedanju tražila je od sekretarijata da ispita mogućnost izdavanja jedne sveske na ruskom jeziku (E/2957). Iskustvo će pokazati da li kompromis koji je ostvaren između anglosaksonskih i latinskih koncepcija, odgovara takođe germanskim, slovenskim, čak i neindoevropskim jezicima.

OBAVEŠTENJE KORISNIKU REČNIKA

Višejezički demografski rečnik dobija formu zbirke svezaka na jednom jeziku, od kojih svaka sadrži dva dela: tekst sa objašnjenjima i abecedni registar termina.

Tekst ima samo za cilj da izloži tehničku terminologiju koja se upotrebljava u demografiji, u jednom kontekstu koji objašnjava njeno značenje. On obuhvata 9 poglavlja od kojih svako ima izvestan broj paragrafa. Jedan broj sa tri cifre od kojih prva označava red poglavlja, omogućava da se identifikuje svaki paragraf. Terminološki elementi - reči ili izrazi - koji tu spadaju, štampani su masnim slovima i svaki nosi po jedan broj. Ovaj broj, koji se čita posle broja paragrafa, je uputni broj dotičnog terminološkog elementa.

Numerisanje je izvršeno po pojmovima. Rezultat toga je, da jedan isti uputni broj je dat terminološkim elementima istog ili približno istog značenja, dok više uputnih brojeva su dati jednom istom terminološkom elementu, kada on može da ima više značenja.

Neki paragrafi sadrže objašnjenja. Ova sadrže primedbe koje važe za svesku u kojoj se nalaze, i dopunsku terminologiju koja pripada pojmu na koji se ova objašnjenja odnose. Poslednja cifra broja koji je dat tom pojmu ponavlja se na početku odgovarajućeg objašnjenja. Upućivanje na terminologiju sadržanu u objašnjenjima razlikuje se od upućivanja na osnovnu materiju rečnika (koja sačinjava tekst u pravom smislu te reči) po jednoj zvezdici koja se nalazi posle broja pojma.

Jedino terminološki elementi koji se nalaze u samom tekstu podudaraju se za svaku svesku, jer je ta veza utvrđena pomoću istovetnog uputnog broja (sa četiri cifre i bez zvezdica), koji im je dat.

Dve serije paragrafa (paragrafi koji su obeleženi sa brojevima 303 ili 344) sadrže u svakoj svesci nazive koji su svojstveni zemlji gde se govori dotični jezik. Nikakva precizna veza ne bi mogla biti utvrđena između terminoloških elemenata koji se nalaze u tim paragrafima u svakoj od svezaka. Zbog toga ovi elementi nisu bili numerisani pojedinačno.

Svi terminološki elementi štampani kurzivom, kako u samom tekstu tako i u objašnjenjima, su sređeni u indeksu abecednim redom, sa naznačenjem jednog ili više uputnih brojeva koji nam omogućavaju da odredimo njihovo mesto u prvom delu sveske.

Kada jedan pojam koji nosi jedan uputni broj u rečniku, nije dobio pravi izraz na nekom jeziku, izraz koji se nalazi pod tim brojem u odgovarajućoj svesci štampan je kurzivom a ne masnim slovima kao dobijeni izrazi. On je samo naznačen kao sugestija da bi se olakšao rad prevodiocima i ne ponavlja se u indeksu. On se razlikuje od citata, koji su takođe štampani kurzivom, po broju koji ga prati.

Način kako se služi Rečnikom može šematski biti prikazan na sledeći način: Na primer, treba prevesti na francuski, englesku reč za neki pojam. Registar sveske na engleskom daje, u pogledu terminološkog elementa koga treba prevesti, broj koji nosi izraženi pojam. Pozivajući se na odgovarajući paragraf francuskog teksta nalazimo francuski izraz za taj pojam.

U praksi je neophodno pročitati ceo paragraf na koga se pozivamo, ne propuštajući objašnjenja, ne samo zbog toga što ćemo tu često naći korisna obaveštenja, nego i zbog toga što su potrebe redakcije ponekad nalagale da se terminološki elementi ili objašnjenja koja se na njih odnose rasporede drugačije, nego uputni brojevi.

Isto tako neophodno je porediti dva prevoda istog paragrafa na dva jezika, što će omogućiti da se u slučaju potrebe, vide razlike u značenju između izraza koji su samo približno ekvivalentni.

Napomenimo, najzad, da ako se više sinonima nalaze pod istim brojem u francuskom tekstu, uglavnom biće bolje da izaberemo prvi ili jedan od prvih navedenih izraza. U stvari, izrazi čija upotreba je preporučena sistematski su stavljeni ispred ostalih izraza.

Što se tiče traženja u francuskom registru termina, ono će biti olakšano poznavanjem nekih principa po kojima se upravljalo pri izradi tog registra.

Izrazi koji se nalaze u prvom delu sveske kao terminološki elementi ponavljaju se u registru pod glavnim rečima i grupama sastavnih reči. Budući da grupe reči mogu biti smatrane kao da one same po sebi izražavaju jedan poseban pojam bile su svrstane u indeks, posle prve reči iz grupe, po strogo abecednom redu, uzimajući u obzir pri slaganju članova, predloge itd. Međutim, imaćemo u vidu da su složene reči povezane crticom smatrane kao grupe reči – i to da bi se izbegla zbrka oko određivanja mesta reči kao što su: »enquéte-pilote«, »âge-pivot«, »population-type«, itd.

Tako zamišljen abecedni registar izgledao je pogodan za traženje na dugačkim listama izraza poređanih u koloni i bolji od metode razvrstavanja po značenju reči, Međutim, odatle proističu neke

pojedinosti na koje treba ukazati korisniku rečnika.

Tako, da ne bi pretrpali registar mnogobrojnim varijantama, neki izrazi kao što su »statistique de familles«, »cause de decès«, »dissolution du mariage«, tu su navedeni samo u toj formi, isključujući sledeći oblik u kome se oni često javljaju; »statistique des familles«, »cause du décès«, »dissolution des mariages«. Oslobodićemo se nesigurnosti u razrvstavanju koja odatle proističe, tražeći najpre izraze te vrste pod poslednjom sastavnom reči grupe.

LISTA SKRAĆENICA KORIŠĆENIH U SRPSKOHRVATSKOJ VERZIJI REČNIKA

gl. || — glagol
gl. prid. — glagolski pridev
itd. — i tako dalje
m. — muški rod imenice
mn. — množina
npr. — na primer
prid. — pridev
pril. — prilog
sr. — srednji rod imenice
upor. — uporedi
V. — vidi
ž. — ženski rod imenice