The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

Razlike između izmjena na stranici "UOBIČAJENI jezik"

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga
(Institut društvenih nauka, Centar za demografska istraživanja, Beograd 1971)
 
(Institut društvenih nauka, Centar za demografska istraživanja, Beograd 1971 *** existing text overwritten ***)
 
Linija 106: Linija 106:
 
[[sh-I:UOBIČAJENI jezik]] [[ar-I:لغة المعتادة]] [[cs-I:obcovací jazyk]] [[de-I:Umgangssprache]] [[en-I:usual language]] [[es-I:idioma usual]] [[fi-I:pääkieli]] [[fr-I:langue usuelle]] [[it-I:lingua usuale]] [[pl-I:język faktyczny]] [[pt-I:LÍNGUA usual]] [[ru-I:Разговорный язык]]  
 
[[sh-I:UOBIČAJENI jezik]] [[ar-I:لغة المعتادة]] [[cs-I:obcovací jazyk]] [[de-I:Umgangssprache]] [[en-I:usual language]] [[es-I:idioma usual]] [[fi-I:pääkieli]] [[fr-I:langue usuelle]] [[it-I:lingua usuale]] [[pl-I:język faktyczny]] [[pt-I:LÍNGUA usual]] [[ru-I:Разговорный язык]]  
 
</noinclude>
 
</noinclude>
{{DEFAULTSORT:UOBIC{VAJENI jezik}}
 
  
 
<noinclude>
 
<noinclude>

Trenutna revizija na dan 01:43, 20 maj 2013

UOBIČAJENI jezik  
Definicija iz prvog izdanja (1971)


— Ponekad se podela stanovništva vrši po govornim jezicima 1 ili čak po narečjima 2, koja su podvrste glavnih jezika. U tom slučaju razlikuju se maternji jezik 3, kojim je lice prvo naučilo da govori, i govorni jezik 4, na kojem se lice obično izražava. Ovakvim razlikovanjem uklanja se samo deo teškoća koje izaziva podela lica koja govore dva jezika 5 ili, češće, onih koja govore više jezika 5.

  • 1. jezik, m. — nauka o jeziku, ž. — lingvistika, ž.: istorijsko proučavanje i poređenje jezika; — lingvistički, prid.: odnosi se na naučno izučavanje jezika. Reč idiom se ponekad koristi u značenju jezika ograničene rasprostranjenosti; inače, on označava karakteristične izražajne forme.
  • 2. narečje, sr. — dijalekat, m. — dijalekatski, prid. Postoje narečja usko lokalnog karaktera, kao npr. u Francuskoj »patois« (narodni, neknjiževni govor), kojim se služi isključivo seosko stanovništvo.
  • 5. dvojezični, prid. — dvojezičnost, ž.


More...