The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

34

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

34

340

— Ponekad se podela stanovništva vrši po govornim jezicima 1 ili čak po narečjima 2, koja su podvrste glavnih jezika. U tom slučaju razlikuju se maternji jezik 3, kojim je lice prvo naučilo da govori, i govorni jezik 4, na kojem se lice obično izražava. Ovakvim razlikovanjem uklanja se samo deo teškoća koje izaziva podela lica koja govore dva jezika 5 ili, češće, onih koja govore više jezika 5.

  • 1. jezik, m. — nauka o jeziku, ž. — lingvistika, ž.: istorijsko proučavanje i poređenje jezika; — lingvistički, prid.: odnosi se na naučno izučavanje jezika. Reč idiom se ponekad koristi u značenju jezika ograničene rasprostranjenosti; inače, on označava karakteristične izražajne forme.
  • 2. narečje, sr. — dijalekat, m. — dijalekatski, prid. Postoje narečja usko lokalnog karaktera, kao npr. u Francuskoj »patois« (narodni, neknjiževni govor), kojim se služi isključivo seosko stanovništvo.
  • 5. dvojezični, prid. — dvojezičnost, ž.

341

— Naziv verske statistike 1, ili statistike veroispovesti 1, označava podatke koji su razvrstani po verskim ubeđenjima stanovnika. Obično se u okviru podele na velike verske grupe 2 — razlikuju glavne veroispovesti 3, a ponekad i verski obredi 4 i sekte 5. Lice koje se ne poziva ni na jednu veru, može se izjasniti kao lice bez verske pripadnosti 6, a lice koje ne veruje naziva se ateist(a) 6.

342

— Stanovništvo se često razvrstava po školskoj spremi 1. Reč analfabeta 2, ili nepismen 2, označava obično lice koje ne zna ni da čita ni da piše. Grupa lica za koja se kaže da su pismena 3 obuhvata lica koja znaju da čitaju i da pišu. Reč polupismen 4 upotrebljava se najčešće za lice koje samo zna da čita, a ne i da piše. Statistički podaci o školskoj spremi 5 mogu se razvrstati po trajanju učenja 6, ili po trajanju završenog školovanja 6. Razvrstavanje se može tako-đe, izvršiti po završenoj školskoj spremi 7, što zavisi od organizacije školstva 8 u svakoj zemlji (v. sledeći paragraf).

  • 2. nepismen, prid. — nepismenost, ž.

343

— Razlikujemo uglavnom tri stupnja obrazovanja 1 (342-8) koji se, idući od nižeg ka višim, nazivaju: prvi stupanj obrazovanja 2, ili osnovno obrazovanje 2; drugi stupanj obrazovanja 3, ili srednje obrazovanje3; i visoko obrazovanje 4. Različite vrste školskih institucija 5 i nazivi škola zavise od organizacije školstva svake zemlje posebno (v. 344). Pomenuta tri stupnja obrazovanja dobijaju se u ustanovama koje se nazivaju: osnovne škole 6, srednje škole 7 i visokoškolske institucije 8, ili univerziteti 8.

344

— U Jugoslaviji postoji jedinstven školski sistem. On se zasniva na sledećim principima: jedinstvenost nastave, jedinstvenost cilja vaspitanja i obrazovanja, zajedničke osnove za život i rad škola. U svim školama u Jugoslaviji ostvareno je društveno upravljanje i samoupravljanje.


U Jugoslaviji, mrežu škola čine: predškolske ustanove 1; osnovne škole 2; gimnazije 3; stručne škole 4 (škole za kvalifikovane radnike, srednje stručne škole); više škole 5; fakulteti 6, visoke škole 6 i umetničke akademije6; posebno škole za obrazovanje nastavnika 7; ustanove za obrazovanje odraslih i stručno usavršavanje 8 — za obrazovanje stručnih kadrova radom u privrednim organizacijama i ustanovama; domovi učenika 9 i druge vanškolske vaspitne ustanove; kao i specijalne škole 10 za decu ometenu u fizičkom i psihičkom razvoju. Za svu decu od 7 do 14 godina u Jugoslaviji obavezno je osmogodišnje osnovno školovanje.
U jugoslovenskoj prosvetnoj statistici koristi se nekoliko klasifikacija škola: a) po karakteru školovanja (redovne i specijalne škole, škole za odrasle, škole za dopunsko obrazovanje i verske škole); b) po stepenu školovanja (I stupanj — osnovne škole; II stupanj — srednje škole i škole za kvalifikovane radnike; III stupanj — više škole; IV stupanj — fakultet, akademija, visoke škole); c) po smeru školovanja (škole za opšte obrazovanje, umetničke škole itd.); d) po osnovnoj usmerenosti škola ka vidovima stručnosti; i e) dalja razgranatost četvrtog stupnja po stepenu usmerenosti, odnosno specijalizaciji.

  • 1. —7 Redovne su sve škole koje su namenjene deci i omladini određenog uzrasta za određeni stepen školovanja, kao i deci i omladini, fizički i psihički razvijenoj za redovno školovanje. Tu spadaju sve škole za obavezno školovanje; zatim srednje, više i visoke škole, fakulteti i umetničke akademije.
  • 8. U škole za odrasle spadaju sve škole namenjene odraslim licima, koja u vreme normalnog uzrasta za školovanje nisu dobila odgovarajuće školsko obrazovanje. U škole za dopunsko obrazovanje spadaju sve one škole koje ne daju određenu kvalifikaciju, već samo omogu-
    ćavaju da se dopuni opšte ili stručno obrazovanje (niže umetničke škole, domaćičke škole, itd.).
  • 9. Specijalne škole namenjene su deci ometenoj u psihičkom i fizičkom razvoju.

345

— Reč odeljenje 1, ili razred 1, označava grupu učenika 2 kojima predaje jedan ili više nastavnika 3 naizmenično. Reč razred 4, ili odeljenje 4, može isto tako da označi i učionicu 4, tj. prostoriju uređenu da primi jedno odeljenje razreda (u smislu 345-1). Reč razred 5 se koristi, takođe, da označi i sve učenike koji su dostigli isti stepen obrazovanja, i koji su tokom školske godine slušali predavanja predviđena za određenu godinu 5 školovanja. Mladi ljudi koji se obrazuju na univerzitetu (343-8) nazivaju se studenti 6.

  • 2. Reč đak se upotrebljava samo za decu koja pohađaju prvostepenu nastavu (343-2), a učenik za svako lice koje prati nastavu neke škole.
  • 3. U školama za osnovno obrazovanje rade učitelji (sa završenom učiteljskom školom) i nastavnici (sa završenom višom pedagoškom školom ili dragom višom školom), koji rade i u srednjim školama. Nastavnicima se nazivaju i profesori u srednjim i višim školama (sa završenim fakultetom, visokom školom ili umetničkom akademijom).

346

Školske statistike 1, ili statistički podaci školstva i visokog školstva, obično prikazuju razliku koju u određenom trenutku pokazuju broj upisanih učenika 2, s jedne, i broja prisutnih ucenika 3, s druge strane. To omogućava da se izučava pohađanje škole 4. U nekim zemljama za svu decu određenog uzrasta važi školska obaveza 5 ili obavezno školovanje5; u tom slučaju izraz školsko doba 6 (v. 323-8) upotrebljava se u značenju izraza period obaveznog školovanja 6.

  • 4. Izraz stopa školovanja trebalo bi upotrebljavati da se označi odnos upisanog broja učenika i broja dece školskog uzrasta, a stopa pohađanja škole — odnos broja prisutnih i broja upisanih učenika. školovanje, sr. — školovati, gl.: dati na školovanje.
  • 6. U grupu dece školskog uzrasta, na primer, spadaju: u Francuskoj i Belgiji — deca od 6 do 13 godina (322-2*), a u Jugoslaviji od 7 do 14 godina.

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93