The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

STATISTIKA o stanovništvu

Iz Demopædia
Izmjena od 11:20, 18 maj 2013 od NBBot (Razgovor | doprinosi) (Institut društvenih nauka, Centar za demografska istraživanja, Beograd 1971)
(razl-разл) ← Starija revizija | Trenutna verzija (razl-разл) | Novija izmjena → (razl-разл)
Skoči na: navigacija, pretraga
STATISTIKA o stanovništvu  
{{definition from edition -{{{Lang}}}}}


— U demografiji (101-1) razlikujemo nekoliko oblasti ili grana za koje se primenjuju posebni nazivi. Opisna demografija 1 se bavi brojem, geografskim razmeštajem, sastavom i razvojem stanovništva (101-3), oslanjajući se u prvom redu, na podatke statistike o stanovništvu 2, ili demografske statistike (130-1). Nasuprot tome, teorijska demografija 3, ili čista demografija 3, proučava stanovništvo u opštem i apstraktnom smislu, vodeći naročito računa o čistim količinskim odnosima među raznim demografskim pojavama. Između te dve oblasti nalazi se demografska analiza (105-2). Ona se bavi proučavanjem demografskih pojava onako kako se one ispoljavaju u konkretnim skupinama (101-3). Izraz demografsko istraživanje 4 često se upotrebljava kao uopšteni naziv nekog sistematizovanog rada na području demografije. Ovaj izraz u množini — demografska istraživanja — upotrebljava se kada se hoće reći da se neko lice posebno posvetilo posmatranju stanovništva, bilo u univerzitetskom bilo u nekom drugom okviru. Sve grane demografije, pomenute u ovom odeljku, obuhvataju se često (skupnim) zajedničkim nazivom kvantitativna demografija 5, zbog toga što u njima preovlađuje posmatranje pojava sa stanovišta njihovog broja, za razliku od proučavanja u kojima se demografske pojave posmatraju u pogledu njihovog kvaliteta, tj. u pogledu njihove sadržine i značenja, o čemu će dalje biti govora (u odeljcima 103 i 104).

  • 1. Izraz opisna demografija podrazumeva često i empirijsku demografiju, ili iskustvenu demografiju. Neki istraživači opisnoj demografiji suprotstavljaju demografska proučavanja. Demografska proučavanja teže za tim da dođu do naučne sadržine, oblika i promena u stanovništvu i njegovim skupinama, i da tim putem utvrde njihove zakonitosti. U demografskim proučavanjima mogu se razlikovati makrodemografija (ž.), koja proučava stanovništvo kao celinu podložnu određenim zakonitostima, i mikrodemografija (ž.), koja stanovništvo proučava kao neku celinu koju sačinjavaju prostiji sastojci čije se poreklo nalazi u osobinama i kvalitetima pojedinih lica (110-2).
  • 2. statistika, ž. — statistički, prid. — statističar, m. — statističarka, ž.: stručnjak za statistiku. U starijim napisima, npr. u Srbiji, umesto izraza statistika, upotrebljava se izraz državopis, čime se očevidno hteo prevesti strani izraz statistika, a pod pretpostavkom da je koren tog stranog izraza isti kao i francuske reči »État«. Današnja jugoslovenska praksa izrazom statistika ne označava samo nauku ili metod već i skup prikupljenih statističkih podataka (130-2). U ovom poslednjem značenju taj izraz se najčešće pojavljuje u množini.
  • 3. Nekada je izraz formalna demografija podrazumevao teoriju metoda merenja koji se primenjuju u analizi demografskih podataka.
  • 4. Izraz demografska istraživanja više ukazuje na praktičan rad, dok izraz demografsko proučavanje više upućuje na naučnu i analitičku stranu demografske delatnosti. Međutim, često se oba izraza zamenjuju ili im se daje isti smisao.


{{Lang_more_-{{{Lang}}}}}




[[Category:]]