The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

11

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

11

110

— U demografiji, statističke jedinice 1 dele se na dve osnovne vrste: prva obuhvata konkretne jedinice, a druga apstraktne događaje (201-3). Najvažnija među konkretnim jedinicama jeste čovek 2, ili pojedinac 2. Nekada se upotrebljavao i izraz duša 2, ili glava 2 (2021, 435-6, 902-7). Domaćinstvo 3, složena statistička jedinica sociološko-ekonomskog značaja, predstavlja skup lica koja obično žive zajedno u istom domu, kući ili stanu (v. 120-1), uz isto ognjište 3. (Nekada su se popisivala ognjišta, ili odžaci, kao što se danas popisuju domaćinstva). Razne zemlje često različito definišu pojam domaćinstvo. Slično se dešava i kod različitih popisa ili anketa o stanovništvu u istoj zemlji. Da bi se olakšala međunarodna poređenja, postoji međunarodna preporuka da se domaćinstvo definiše kao skup lica koja žive u istom stanu (120-1) i koja se zajednički hrane. Pored ovih porodičnih domaćinstava 4, ili privatnih doma-ćinstava 5, u kojima su okupljena lica koja žive zajednički u ustano-vama, kao što su domovi učenika, kasarne, kazneni i popravni domovi i sl. Lice koje živi samo smatra se u statistici kao jednočlano domaćinstvo 6, ili samačko domaćinstvo6. Podstanari7' 8, bez obzira da li su samo iznajmili sobu (7) ili se uz to i hrane zajedno sa stanodavcem i članovima njegovog domaćinstva (8) mogu se, ali ne moraju, za statističke potrebe smatrati kao članovi domaćinstva stanodavca.

  • 1. Od statističke jedinice kao klasifikacione (130-7*) valja razlikovati jedinicu posmatranja, odnosno izveštajnu jedinicu (130-4), kao konkretnu jedinicu na koju se obraća statističar prilikom statističkog posmatranja.
  • 3. Od domaćinstva valja, naročito u nas, razlikovati (porodičnu) zadrugu, koja može, a ne mora obuhvatiti više domaćinstava međusobno povezanih zajedničkim imanjem i srodstvom. U nas se za domaćinstvo upotrebljava i izraz dom, kao i izraz kuća. U Jugoslaviji je u popisu stanovništva od 31. marta 1961. godine primenjena sledeća definicija domaćinstva: »Pod domaćinstvom se podrazumeva svaka porodica ili druga zajednica lica čiji članovi zajednički stanuju ili zajednički troše svoje prihode. Lice koje živi kao samac (bez obzira da li stanuje s drugim samcem ili članovima drugog porodičnog domaćinstva, ali s kojim ne troši svoje prihode) smatramo je posebnim domaćinstvom.«
  • 4. U jugoslovenskoj statistici, u grupu porodičnih, ili privatnih domaćinstava uključena su i samačka, kao i ona domaćinstva koja u svom sastavu pored članova-srodnika imaju i nesrodnike, kao i takve zajednice koje sačinjavaju samo nesrodnici, ali koje zadovoljavaju uslove po prethodno datoj definiciji. 7-8. U nekim stranim jezicima postoje posebni izrazi za podstanare koji su iznajmili samo stan, i za one koji uz to imaju i hranu. Ovi drugi se nazivaju i lica sa pansionom(S). Taj naziv se najčešće upotrebljava za lica u kolektivnim domaćinstvima, kao što su, npr., hoteli.

111

— Kada se neko porodično domaćinstvo (110-4) sastoji od više lica, ona se nazivaju članovi domaćinstva 1, ili ukućani1 a jedan među njima je odgovorno lice и domaćinstvu 2 ili, statistički gledano, lice na čije se ime popunjava list za domaćinstvo. Ovo odgovorno lice u domaćinstvu nekada se u jugoslovenskoj statistici zvalo i starešina domaćinstva 2. To ne mora uvek da bude najstarije lice u domaćinstvu, već najčešće lice koje najviše doprinosi vođenju domaćinstva u privrednom i društvenom pogledu ili glavni izdržavalac 3 domaćinstva (358-3). Popisnice obično sadrže i pitanja o srodstvu 4 sa licem na čije se ime popunjava popisnica ili list za domaćinstvo. To pitanje omogućava da se, kada je to potrebno, u složenim domaćinstvima 5, ili mešovitim domaćinstvima 5, razluče porodice u užem (biološkom) smislu (113-1) ili izdvoje oni članovi koji nisu u međusobnom rodbinskom odnosu.

  • 2. S odgovornim licem u domaćinstvu ne treba izjednačavati pojam. nosioca stanarskog prava. Isto tako, ni izraz domaćin ne valja brkati s izrazom odgovorno lice n domaćinstvu.
  • 3. Izdržavalac domaćinstva nekada se nazivao i hranitelj domaćinstva.

112

Porodica 1, ili obitelj 1, ili familija 1, nije isto što i domaćinstvo (110-3). Porodica nastaje u procesu reprodukcije stanovništva, a zasniva se na odnosima koji su u društvu priznati pravnim propisima ili običajem. U društvima (zajednicama) evropskog tipa, porodica se poglavito zasniva, s jedne strane, na vezi (114-8) supružnika, a s druge strane na srodstvu (114-3'*) roditelja 2oca 3 i majke 4, i njihove dece 5sinova 6 i kćeri 7.

  • 1. Od porodice valja razlikovati porodičnu zadrugu, ili nekadašnju zadrugu (v. 110-3, 195-2*), u kojoj više porodica u užem smislu žive na zajedničkom imanju. Lica ili porodice izdvojene iz zadruge nazivanju se inokosna lica, ili inokosne porodice. Danas se takva ino-kosna porodica naziva i porodica u užem smislu za razliku od porodice u širem smislu (v. 115-2).

113

— Zajednica koju sačinjavaju bračni par (503-4) i njihova deca (112-5) naziva se često porodica u užem (biološkom) smislu 1. U svojim međusobnim odnosima deca istog bračnog para nazivaju ?e, u zavisnosti od pola, braća 2 ili sestre 3. Među njima postoji bratstvo 4. Kada deca imaju roditelje (112-2) od kojih im je samo jedan zajednički, nazivaju se, zavisno od pola polubraća 5 ili polusestre 6.

  • 4. Od bratstva, kao krvne veze među braćom i sestrama, treba razlikovati bratstvo u smislu skupa ljudi, koji, po Vuku, potiču od istoga roda, imaju isto prezime i (u krajevima pravoslavne vere) slave isto krsno ime.
  • 5. Porodica u užem (biološkom) smislu u kojoj nema jednog od roditelja naziva se u demografskoj statistici nepotpuna porodica.

114

— Dva lica od kojih je jedno potomak 1 a drugo predak 2 ili koja su potomci zajedničkog pretka — jesu rod 3, ili rođaci 3, ili srodnici 3, ili bližnici 3, ili svojta 3, a među njima postoji srodstvo 3. Među tako srodnim osobama razlikujemo stepen srodstva 4, ili koleno 4. Mlađa lica vode poreklo 5 od starijih. Poreklo dece od njihovih roditelja (112-2) naziva se: po ocu — očinstvo 6, a po majci — materinstvo 6. Izraz porod 7 označava skup dece (112-5) nekog lica, nekog bračnog para ili neke grupe lica (116-3) ili grupe parova. Katkad se taj izraz upotrebljava u širem značenju, kao potomstvo (114-1). Ako je porod, u najširem smislu reči, smešten na određenoj teritoriji, on se naziva pleme 7. Srodstvo (114-3) može biti po krvi i po braku. Srodstvo muža ili žene sa krvnim srodnicima žene ili muža naziva se tazbina 8, ili domovina 9.

  • 3. Krvno srodstvo može biti: a) po pravoj (direktnoj) liniji; i b) po kosoj lozi, ili pobočnoj liniji. Prva vrsta srodstva postoji među licima koja jedna od drugih vode poreklo po pravoj liniji (otac-sin, ded-unuk). Srodstvo po pobočnoj liniji postoji među svim ostalim licima koja ne potiču direktno jedna od drugih već imaju zajedničkog pretka (stričevi, ujaci, tetke itd.).
    Loza (porekla) može biti silazna (deca u odnosu na roditelje, potomstvo u odnosu na pretke) ili uzlazna (roditelj prema deci, preci prema potomstvu).
    Reči bližnik i svojta imaju šire značenje od reči srodnik ili rođak, jer označavaju i druge veze, a ne samo srodničke.
  • 6. Pod očinstvom i materinstvom smatra se i imovina koja ostaje po ocu ili majci. Izraz očevina se upotrebljava u istom smislu.

115

— U stručno-demografskom smislu, porodica 1 — koju tačnije nazivamo porodica u statističkom smislu 1, ili porodica u popisnom smislu 1 — predstavlja statističku jedinicu (110-1), čija se definicija često razlikuje u raznim zemljama. U Jugoslaviji i još nekim zemljama, pojam porodice u statističkom smislu polazi od pojma porodice u užem (biološkom) smislu (113-1), dok se u nekim drugim zemljama taj pojam više približava definiciji porodice u ekonomskom ili sociološkom smislu ili pojmu domaćinstva (110-3). U Jugoslaviji porodica u statističkom smislu (sačinjava) predstavlja porodicu u užem smislu2 (112-*), ili porodično jezgro 2 jednog domaćinstva, koje se sastoji od bračnih drugova i njihove dece koja još nisu stupila u brak i koja nemaju dece, a žive zajedno s roditeljima.

  • 2. Od porodice u užem smislu, razlikuje se porodica u širem smislu, koja obuhvata sve srodnike najstarijeg lica u porodici u svim stepenima prave linije srodstva i u drugom stepenu pobočne linije, sa njihovim bračnim drugovima i decom, ako žive u istom domaćinstvu. U jugoslovenskoj demografskoj statistici, kao porodica u širem smislu smatra se i ona zajednica u kojoj žive srodnici u trećem stepenu pobočne linije, ako nisu zasnovali sopstvenu porodicu. Ako u zajednici ima srodnika trećeg stepena sa sopstvenom (užom porodicom ili srodnikom četvrtog ili višeg stepena pobočne linije, ona se naziva srodnička zajednica. Porodica u širem smislu i srodnička zajednica se najviše približuju pojmu porodične zadruge (112-1*).

116

— Skup lica bliskog uzrasta posmatranih u određenom razdoblju naziva se pokolenje 1, ili naraštaj 1. Demografski stručnjaci za taj pojam često upotrebljavaju izraz generacija 1. Skup lica rođenih u razdoblju od jedne kalendarske godine naziva se godište 1. U novije vreme, iz strane stručne literature pozajmljen je izraz kohorta 2, koji na uopšteniji način označava skup lica istog uzrasta povezanih međusobno u odnosu na neki određeni događaj (201-3), kao što je rođenje (601-3) ili brak (501-4). Izraz kohorta se upotrebljava ponekad u istom smislu kao i izraz generacija 2, ili godište 2. Međutim, izraz generacija 3 upotrebljava se i u smislu potomstvo (114-7); u tom slučaju se taj pojam kod nas tačnije obuhvata izrazom pokolenje u širem smislu 3. Katkada se posmatraju generacije sastavljene od lica istog pola, koje prema tome nose naziv muško potomstvo 4, ili pokolenje 4, odnosno žensko potomstvo 4, ili pokolenje 4, što je naročito slučaj pri izračunavanju intervala između uzastopnih generacija (713-1).

  • 1. Izraz šuplja, ili krnja, ili deficitarna godišta podrazumeva generacije stanovnika rođenih u periodima znatno snižene stope nataliteta. Kad je reč o Jugoslaviji, tim terminom se nazivaju generacije rođene u periodu od 1912-1918. (vreme balkanskih ratova i prvog svetskog rata) i one u periodu 1941-1945. (vreme drugog svetskog rata).
  • 2. Izraz kohortna analiza podrazumeva metod proučavanja pojedinih kohorti u toku celog njihovog života ili proučavanja njihovih određenih razdoblja.
    Umesto izraza kohorta, ponekad se, ne baš sasvim umesno, upotrebljava i izraz kontingent, koji ima šire značenje. U svakom slučaju, takav smisao ovog izraza ne valja brkati sa izrazom kontigent iz teorije uzorka (v. 163-3).

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93