The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

10

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

Osnovni i opsti pojmovi i izrazi

10

101

Demografija 1 je nauka koja proučava stanovništvo 2 — njegovu veličinu, sastav, razvoj i njegova opšta obeležja, posmatrana u prvom redu sa kvantitativnog gledišta. Umesto izraza stanovništvo, u statističkoj terminologiji upotrebljava se izraz celokupnost 3, da bi se označio neki skup različitih jedinica. Stanovništvo označava skup stanovnika 4 koji žive na određenoj teritoriji ili samo neki deo toga skupa (na primer, stanovništvo školskog uzrasta, ženidbeno stanovništvo). U ovom slučaju u pitanju su u stvari skupovi 5 ili podskupovi 5 ili, u demografiji, delovi ili grupe stanovništva. Izraz stanovništvo se upotrebljava i u značenju izraza ukupan broj 6 lica koja žive na određenom području.

  • 1. demografija, ž. — demografski, prid. — demograf, m.: stručnjak za demografiju.
  • 2. U XVIII veku, ali i kod nekih novijih autora, umesto izraza stanovništvo upotrebljavaju se i izrazi ljudstvo, žiteljstvo i pučanstvo.
  • 3. Umesto izraza celokupnost, upotrebljavaju se izrazi sveukupnost, statistička masa, osnovni skup (v. 161-3), skupina i skup. Izraz skupina označava manji i konkretniji skup za razliku od izraza skupnost, koji ima opštije, pa prema tome i šire značenje.
  • 4. stanovnik, m. — nastaniti, gl.: smestiti se u stanu (120-1); naseliti, gl.: smestiti se na nekoj teritoriji: naselje, sr. — naseljen, prid.
  • 5. Predmetak pod ispred reči skup, skupina, skupnost ukazuje na to da je u pitanju deo celine o kojoj govori glavna reč.

102

— U demografiji (101-1) razlikujemo nekoliko oblasti ili grana za koje se primenjuju posebni nazivi. Opisna demografija 1 se bavi brojem, geografskim razmeštajem, sastavom i razvojem stanovništva (101-3), oslanjajući se u prvom redu, na podatke statistike o stanovništvu 2, ili demografske statistike (130-1). Nasuprot tome, teorijska demografija 3, ili čista demografija 3, proučava stanovništvo u opštem i apstraktnom smislu, vodeći naročito računa o čistim količinskim odnosima među raznim demografskim pojavama. Između te dve oblasti nalazi se demografska analiza (105-2). Ona se bavi proučavanjem demografskih pojava onako kako se one ispoljavaju u konkretnim skupinama (101-3). Izraz demografsko istraživanje 4 često se upotrebljava kao uopšteni naziv nekog sistematizovanog rada na području demografije. Ovaj izraz u množini — demografska istraživanja — upotrebljava se kada se hoće reći da se neko lice posebno posvetilo posmatranju stanovništva, bilo u univerzitetskom bilo u nekom drugom okviru. Sve grane demografije, pomenute u ovom odeljku, obuhvataju se često (skupnim) zajedničkim nazivom kvantitativna demografija 5, zbog toga što u njima preovlađuje posmatranje pojava sa stanovišta njihovog broja, za razliku od proučavanja u kojima se demografske pojave posmatraju u pogledu njihovog kvaliteta, tj. u pogledu njihove sadržine i značenja, o čemu će dalje biti govora (u odeljcima 103 i 104).

  • 1. Izraz opisna demografija podrazumeva često i empirijsku demografiju, ili iskustvenu demografiju. Neki istraživači opisnoj demografiji suprotstavljaju demografska proučavanja. Demografska proučavanja teže za tim da dođu do naučne sadržine, oblika i promena u stanovništvu i njegovim skupinama, i da tim putem utvrde njihove zakonitosti. U demografskim proučavanjima mogu se razlikovati makrodemografija (ž.), koja proučava stanovništvo kao celinu podložnu određenim zakonitostima, i mikrodemografija (ž.), koja stanovništvo proučava kao neku celinu koju sačinjavaju prostiji sastojci čije se poreklo nalazi u osobinama i kvalitetima pojedinih lica (110-2).
  • 2. statistika, ž. — statistički, prid. — statističar, m. — statističarka, ž.: stručnjak za statistiku. U starijim napisima, npr. u Srbiji, umesto izraza statistika, upotrebljava se izraz državopis, čime se očevidno hteo prevesti strani izraz statistika, a pod pretpostavkom da je koren tog stranog izraza isti kao i francuske reči »État«. Današnja jugoslovenska praksa izrazom statistika ne označava samo nauku ili metod već i skup prikupljenih statističkih podataka (130-2). U ovom poslednjem značenju taj izraz se najčešće pojavljuje u množini.
  • 3. Nekada je izraz formalna demografija podrazumevao teoriju metoda merenja koji se primenjuju u analizi demografskih podataka.
  • 4. Izraz demografska istraživanja više ukazuje na praktičan rad, dok izraz demografsko proučavanje više upućuje na naučnu i analitičku stranu demografske delatnosti. Međutim, često se oba izraza zamenjuju ili im se daje isti smisao.

103

Demografija obuhvata takođe proučavanje odnosa demografskih pojava, s jedne strane, i privrednih i društvenih pojava, s druge strane; neki pisci upotrebljavaju izraze privredna demografija 1 i društvena demografija 2, ili socijalna demografija 2, da bi označili te dve grane demografije. Kvalitativna demografija 3, međutim, ispituje sastav (144-4) stanovništva (101-2) po kvalitativnim, odnosno atributivnim obeležjima (intelektualnim, fizičkim, socijalnim i dr.). U nešto različitom značenju, ovim izrazom se obuhvata i proučavanje naslednih osobina (911-1), koje predstavlja predmet posebne demografske grane, pod nazivom demografska genetika 4, ili genetika stanovništva 4 (910-4). I ekologija čoveka 5 — koja proučava teritorijalni raspored i organizaciju društvenih skupina, poklanjajući pri tom naročitu pažnju dejstvu spoljnih činilaca — ima mnoge dodirne tačke sa demografijom, kao i biometrija 6, koja se bavi primenom statistike u biološkim istraživanjima.

  • 4. Razlikuju se demografska genetika, koja izučava raspored gena u stanovništvu, i genetika čoveka, ili humana genetika, koja proučava prenošenje čovekovih gena (910-3). Valja napomenuti da, za razliku od demografske genetike, izraz statistička genetika može da se primeni i na skupine (101-3) koje ne obuhvataju samo ljude nego i životinje ili biljke.
  • 5. ekologija, ž. — ekološki, prid. — ekolog, m.: stručnjak za ekologiju. Izraz ekologija u nekih pisaca označava proučavanje dejstva društvenih skupina u pogledu međusobne saradnje i takmičenja.
  • 6. biometrija, ž. — biometrijski, prid. — biometričar, m.

104

— Najzad, demografija obuhvata demografska učenja 1, ili demografske doktrine 1, ili demografske teorije 1, ili teorije o stanovništvu 1 koje nastoje da na osnovu određenih privrednih, društvenih i drugih uslova pojmovno protumače ili predvide tok demografskih pojava, a zatim da objasne njihova dalja međudejstva. Ova učenja mogu da posluže kao polazna tačka za razradu načela kojih bi se držala demografska politika 2.

  • 1. Izraz demografska teorija često označava nešto slično kao i izraz teorijska demografija. (102-3), s tom razlikom što prvi izraz ima opštije i apstraktnije značenje primene nekih pravila logike na demografiju, dok drugi više označava jedan od vidova i mogućnih pristupa demografiji kao posebnoj nauci ili posebnom metodu.
  • 2. Izraz demografska politika označava i političku delatnost koja se usmerava isključivo na osnovu rezultata opisne demografije (101-1) i demografskih istraživanja (101-4).

105

— Pojedine grane demografije imaju posebne nazive. Tako se istorijska demografija 1 bavi istorijom stanovništva (v. 103-3); u užem značenju, ovaj izraz označava proučavanje stanovništva u »predstatističko doba«, zato što se tu primenjuju posebni metodi istraživanja. Izraz analitička demografija 2 označava proučavanje nekog stvarnog stanovništva (v. 102-4). Onaj deo teorijske demografije (102-3) u kome se primenjuju metodi matematičke analize, označava se izrazom matematička demografija 3. Jedno od savremenih demografskih učenja naziva se potencijalna demografija 4. Ona se bavi teorijom životnih potencijala (433-6) i njihovom primenom.

  • 1. Paleodemografija, ili preistorijska demografija, jeste deo istorijske demografije koji proučava stanovništvo polazeći u prvom redu od arheoloških otkrića.
  • 2. Često u istom značenju kao i izraz analitička demografija upotrebljava se i izraz demografska analiza. U srpskohrvatskom jeziku ovaj drugi izraz ima više značenje raščlanjavanja demografskih podatak^, na međusobno povezane i smisaone sastojke, nego kao što je to slučaj u nekim stranim jezicima, značenje matematičke analize demografsko-statističkih podataka.

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93