The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience
Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971
10
|
Osnovni i opsti pojmovi i izrazi
10
101
— Demografija 1 je nauka koja proučava stanovništvo2 — njegovu veličinu, sastav, razvoj i njegova opšta obeležja, posmatrana u prvom redu sa kvantitativnog gledišta. Umesto izraza stanovništvo 2 , u statističkoj terminologiji upotrebljava se izraz celokupnost 3 , da bi se označio neki skup različitih jedinica. Stanovništvo označava skup stanovnika 4 koji žive na određenoj teritoriji ili samo neki deo toga skupa (na primer, stanovništvo školskog uzrasta, ženidbeno stanovništvo). U ovom slučaju u pitanju su u stvari skupovi 5 ili podskupovi 5 ili, u demografiji, delovi ili grupe stanovništva. Izraz stanovništvo se upotrebljava i u značenju izraza ukupan broj 6 lica koja žive na određenom području.
- 1. demografija, ž. — demografski, prid. — demograf, m.: stručnjak za demografiju.
- 2. U XVIII veku, ali i kod nekih novijih autora, umesto izraza stanovništvo upotrebljavaju se i izrazi ljudstvo, žiteljstvo i pučanstvo.
- 3. Umesto izraza celokupnost, upotrebljavaju se izrazi sveukupnost, statistička masa, osnovni skup (v. 161-3), skupina i skup. Izraz skupina označava manji i konkretniji skup za razliku od izraza skupnost, koji ima opštije, pa prema tome i šire značenje.
- 4. stanovnik, m. — nastaniti, gl.: smestiti se u stanu (120-1); naseliti, gl.: smestiti se na nekoj teritoriji: naselje, sr. — naseljen, prid.
- 5. Predmetak pod ispred reči skup, skupina, skupnost ukazuje na to da je u pitanju deo celine o kojoj govori glavna reč.
102
— U demografiji (101-1) razlikujemo nekoliko oblasti ili grana za koje se primenjuju posebni nazivi. Opisna demografija 1 se bavi brojem, geografskim razmeštajem, sastavom i razvojem stanovništva (101-3), oslanjajući se u prvom redu, na podatke statistike o stanovništvu 2 , ili demografske statistike (130-1). Nasuprot tome, teorijska demografija 3 , ili čista demografija 3 , proučava stanovništvo u opštem i apstraktnom smislu, vodeći naročito računa o čistim količinskim odnosima među raznim demografskim pojavama. Između te dve oblasti nalazi se demografska analiza (105-2). Ona se bavi proučavanjem demografskih pojava onako kako se one ispoljavaju u konkretnim skupinama (101-3). Izraz demografsko istraživanje 4 često se upotrebljava kao uopšteni naziv nekog sistematizovanog rada na području demografije. Ovaj izraz u množini — demografska istraživanja — upotrebljava se kada se hoće reći da se neko lice posebno posvetilo posmatranju stanovništva, bilo u univerzitetskom bilo u nekom drugom okviru. Sve grane demografije, pomenute u ovom odeljku, obuhvataju se često (skupnim) zajedničkim nazivom kvantitativna demografija 5 , zbog toga što u njima preovlađuje posmatranje pojava sa stanovišta njihovog broja, za razliku od proučavanja u kojima se demografske pojave posmatraju u pogledu njihovog kvaliteta, tj. u pogledu njihove sadržine i značenja, o čemu će dalje biti govora (•u odeljcima 103 i 104).
- 1. Izraz opisna demografija podrazumeva često i empirijsku demografiju, ili iskustvenu demografiju. Neki istraživači opisnoj demografiji suprotstavljaju demografska proučavanja. Demografska proučavanja teže za tim da dođu do naučne sadržine, oblika i promena u stanovništvu i njegovim skupinama, i da tim putem utvrde njihove zakonitosti. U demografskim proučavanjima mogu se razlikovati makrodemografija (ž.), koja proučava stanovništvo kao celinu podložnu određenim zakonitostima, i mikrodemografija (ž.), koja stanovništvo proučava kao neku celinu koju sačinjavaju prostiji sastojci čije se poreklo nalazi u osobinama i kvalitetima pojedinih lica (110-2).
- 2. statistika, ž. — statistički, prid. — statističar, m. — statističarka, ž.: stručnjak za statistiku. U starijim napisima, npr. u Srbiji, umesto izraza statistika, upotrebljava se izraz državopis, čime se očevidno hteo prevesti strani izraz statistika, a pod pretpostavkom da je koren tog stranog izraza isti kao i francuske reči »État«. Današnja jugoslovenska praksa izrazom statistika ne označava samo nauku ili metod već i skup prikupljenih statističkih podataka (130-2). U ovom poslednjem značenju taj izraz se najčešće pojavljuje u množini.
- 3. Nekada je izraz formalna demografija podrazumevao teoriju metoda merenja koji se primenjuju u analizi demografskih podataka.
- 4. Izraz demografska istraživanja više ukazuje na praktičan rad, dok izraz demografsko proučavanje više upućuje na naučnu i analitičku stranu demografske delatnosti. Međutim, često se oba izraza zamenjuju ili im se daje isti smisao.
103
— Demografija obuhvata takođe proučavanje odnosa demografskih pojava, s jedne strane, i privrednih i društvenih pojava, s druge strane; neki pisci upotrebljavaju izraze privredna demografija 1 i društvena demografija 2 , ili socijalna demografija 2 , da bi označili te dve grane demografije. Kvalitativna demografija 3 , međutim, ispituje sastav (144-4) stanovništva (101-2) po kvalitativnim, odnosno atributivnim obeležjima (intelektualnim, fizičkim, socijalnim i dr.). U nešto različitom značenju, ovim izrazom se obuhvata i proučavanje naslednih osobina (911-1), koje predstavlja predmet posebne demografske grane, pod nazivom demografska genetika 4 , ili genetika stanovništva 4 (910-4). I ekologija čoveka 5 — koja proučava teritorijalni raspored i organizaciju društvenih skupina, poklanjajući pri tom naročitu pažnju dejstvu spoljnih činilaca — ima mnoge dodirne tačke sa demografijom, kao i biometrija 6 , koja se bavi primenom statistike u biološkim istraživanjima.
- 4. Razlikuju se demografska genetika, koja izučava raspored gena u stanovništvu, i genetika čoveka, ili humana genetika, koja proučava prenošenje čovekovih gena (910-3). Valja napomenuti da, za razliku od demografske genetike, izraz statistička genetika može da se primeni i na skupine (101-3) koje ne obuhvataju samo ljude nego i životinje ili biljke.
- 5. ekologija, ž. — ekološki, prid. — ekolog, m.: stručnjak za ekologiju. Izraz ekologija u nekih pisaca označava proučavanje dejstva društvenih skupina u pogledu međusobne saradnje i takmičenja.
- 6. biometrija, ž. — biometrijski, prid. — biometričar, m.
104
— Najzad, demografija 1 obuhvata demografska učenja 1 , ili demografske doktrine 1 , ili demografske teorije 1 , ili teorije o stanovništvu 1 koje nastoje da na osnovu određenih privrednih, društvenih i drugih uslova pojmovno protumače ili predvide tok demografskih pojava, a zatim da objasne njihova dalja međudejstva. Ova učenja mogu da posluže kao polazna tačka za razradu načela kojih bi se držala demografska politika 2 .
- 1. Izraz demografska teorija često označava nešto slično kao i izraz teorijska demografija. (102-3), s tom razlikom što prvi izraz ima opštije i apstraktnije značenje primene nekih pravila logike na demografiju, dok drugi više označava jedan od vidova i mogućnih pristupa demografiji kao posebnoj nauci ili posebnom metodu.
- 2. Izraz demografska politika označava i političku delatnost koja se usmerava isključivo na osnovu rezultata opisne demografije (101-1) i demografskih istraživanja (101-4).
105
— Pojedine grane demografije imaju posebne nazive. Tako se istorijska demografija 1 bavi istorijom stanovništva (v. 103-3); u užem značenju, ovaj izraz označava proučavanje stanovništva u »predstatističko doba«, zato što se tu primenjuju posebni metodi istraživanja. Izraz analitička demografija 2 označava proučavanje nekog stvarnog stanovništva (v. 102-4). Onaj deo teorijske demografije (102-3) u kome se primenjuju metodi matematičke analize, označava se izrazom matematička demografija 3 . Jedno od savremenih demografskih učenja naziva se potencijalna demografija 1 . Ona se bavi teorijom životnih potencijala (433-6) i njihovom primenom.
- 1. Paleodemografija, ili preistorijska demografija, jeste deo istorijske demografije koji proučava stanovništvo polazeći u prvom redu od arheoloških otkrića.
- 2. Često u istom značenju kao i izraz analitička demografija upotrebljava se i izraz demografska analiza. U srpskohrvatskom jeziku ovaj drugi izraz ima više značenje raščlanjavanja demografskih podatak^, na međusobno povezane i smisaone sastojke, nego kao što je to slučaj u nekim stranim jezicima, značenje matematičke analize demografsko-statističkih podataka.
110
— U demografiji, statističke jedinice 1 dele se na dve osnovne vrste: prva obuhvata konkretne jedinice, a druga apstraktne doga-đaje (201-3). Najvažnija među konkretnim jedinicama jeste čo-
* * *
|