The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

30

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

Stanje stanovništva

30

301

— Proučavanje stanja stanovništva (201-5) podrazumeva prostorno određivanje naseljenosti 1 (v. 815-6*) i sastava, odnosno strukture (144-4) stanovništva. Stanovništvo (101-3) živi na izvesnoj teritoriji 2. Pod nazivom teritorijalna podela 3, ili geografska podela 3, ili prostorna podela 3, proučava se način na koji je stanovništvo na toj teritoriji raspoređeno.

302

Teritorija (301-2) na kojoj stanovništvo živi može biti podeljena po različitim kriterijumima. Obrada demografsko-statističkih podataka vrši se po političko-administrativnoj podeli 2, ili jedinicama 2 (v. 303); no, uzima se u obzir i podela stanovništva po oblastima 3, demografskim zonama 4, ili rejonima 4, koji se definišu po geografskim, ekonomskim, demografskim ili sociološkim kriterijumima. Izrazi oblast, zona i region mogu se, uostalom, upotrebiti za teritorije različite veličine. Tako se izraz prirodna oblast 5 često koristi da označi geografsku jedinicu, ali može da označi i klimatsku zonu. Teritorija jedne države (305-3) može da bude podeljena na ekonomske oblasti 6. Ove oblasti često obuhvataju više političko-teritorijalnih ili geografskih jedinica, ali granice tih oblasti se ne podudaraju sa političko-teritorijalnom podelom. Prirodno područje 7 označava, u ekologiji čoveka (103-5), teritoriju na kojoj je raspoređena grupa stanovništva koja se odlikuje izvesnim osobi-nama.

  • 2. U jugoslovenskoj demografskoj statistici podaci se obrađuju po političko-teritorijalnoj podeli koja je bila na snazi u vreme popisa. Međutim, da bi se omogućilo preračunavanje podataka na svaku drugu političko-teritorijalnu podelu, osnovni podaci se obrađuju i publikuju i po najmanjim geografskim jedinicama, tj. po naseljima (kojih ima oko 28.000).
  • 4. U Jugoslaviji, podela cele teritorije na rejone vršena je za različite potrebe. Tako se shema stalnih rejona za demografska istraživanja (izrađena u Centru za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka u Beogradu) zasniva na primeni kombinovanih kriterijuma: homogenosti rejona po demografskim i nekim dragim karakteristikama, primeni funkcionalnog principa, itd. Pored navedene, u Jugoslaviji se koriste i druge sheme, kao npr.: sheme poljoprivrednih rejona, sheme ekonomskih rejona, itd.

303

— U Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, političko-teritorijalna podela*1 obuhvata 6 socijalističkih republika*2, 2 autonomne socijalističke pokrajine*3 i veći broj opština*4.

  • 1. Izraz političko-teritorijalna podela upotrebljava se u Jugoslaviji od Ustavnog zakona 1953, tačnije od Opšteg zakona o narodnim odborima od 1952. godine 2, 3, 4. »Opština, srez, okrug i druga područja narodnih odbora nazivali su se do 1963. godine administrativno-teritorijalnim jedinicama a od tada političko-teritorijalnim jedinicama. Ove razlike izražavaju uvođenje tzv. komunalnog sistema i, tačnije, jasnu orijentaciju i pojavu samoupravnog sistema lokalnih zajednica. Danas, kada Ustav SFRJ proglašava da opštine čine osnovne samoupravne društvene političke zajednice, razumljivo je što tome odgovara politička i teritorijalna podela«, (»Mala Politička Enciklopedija«, str. 891). U statističkoj terminologiji, opština, srez, autonomna pokrajina, republika i federacija obuhvaćeni su pod opštim terminom društveno-politička zajednica. Teritorija sadašnjih opština znatno je veća nego ranije, pa je stoga i broj opština danas znatno manji. Tako. npr., po statističkim podacima, u 1953. godini u Jugoslaviji je bilo 239 gradskih i 3.904 ostalih opština (na seoskom i mešovitom području), a januara 1969. godine bilo je ukupno 500 opština. U ranijoj administrativno-teritorijalnoj podeli, odnosno kasnije u političko-teritorijalnoj podeli, zna-čajnu ulogu imali su i srezovi. Pomenute promene u veličini teritorije opština usko su povezane sa uvođenjem komunalnog sistema, tj. sa ostvarivanjem ustavne koncepcije o opštini kao osnovnoj društveno-političkoj zajednici u sistemu samoupravljanja. Demografsko-statistički podaci iskazuju se po podeli koja je važila u vreme popisa ili drugog ispitivanja. Postoji potreba za podacima i po manjim teritorijalnim jedinicama, kao što su mesne zajednice, stambene zajednice itd. Zbog toga se često najosnovniji podaci obrađuju i po pomenutim najmanjim teritorijalnim jedinicama, obično zajedno sa obradom statističkog materijala po naseljima.

304

— Za stanovništvo se kaže da je: a) stalno 1 — kada mu je prebivalište (101-4*) stalno; b) nomadsko 2 — kada neprestano menja mesto boravka; i c) polu-nomadsko 3 — kada samo jedan deo godine živi u stalnom prebivalištu. U nekim zemljama izvesni delovi teritorije proglašeni su kao rezervati 4 u kojima grupe stanovništva na niskom stupnju razvitka mogu da žive po običajima svojih predaka.

  • 1. stalan, prid. — stalnost, ž.
  • 2. nomad, m. — nomadski, prid. ž. — nomadski način života

305

— Reč zemlja 1 označava teritoriju (301-2); reč nacija 2 — skup lica istorijski povezanih zajedničkih jezikom, kulturom, ekonomskim životom i koja po pravilu žive na istoj teritoriji; a reč država 3 — političku celinu. Kada postoji uska veza među značenjima reči zemlja, nacija i država, ti pojmovi se prilikom upotrebe često mešaju. Od države u prethodnom smislu, tj. suverene države 3, treba razlikovati državu 5 koja ulazi u sastav federalne države 4, koja može da zadrži izvesnu zakonodavnu autonomiju, ali više ne uživa političku nezavisnost. Reč teritorija 6 ima ponekad značenje blisko državi; u tom slučaju taj izraz se primenjuje na bivše kolonijalne oblasti kojima je u nedavnoj prošlosti priznata nepotpuna ili potpuna nezavisnost; u tom smislu razlikuju se autonomne teritorije 7 i teritorije koje nisu autonomne 8.

  • 2. nacija, ž. — nacionalan, prid.
  • 5. Federacija ima raznih, ali je ovog tipa države osnovni oblik politička i društveno-pravna federacija. U političkim naukama se federacija izdvaja kao najviši stupanj i oblik federalizma i utvrđuju se razlike federacije i ostalih oblika, kao što su: konfederacija, liga država, »savez« itd. Federacija je zajednica i ona je subjekt međunarodnih odnosa i međunarodnog prava.
    Po Ustavu SFRJ, federacija se definiše kao društveno-politička zajednica naroda (narodnosti) i radnog naroda Jugoslavije. U jugoslovenskoj terminologiji, kao sinonim za federaciju — zajednicu naroda i građana, upotrebljava se njen ustavni naziv i njeno zvanično ime — Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija — dok se u političkoj teoriji za ovaj pojam federacije upotrebljava nemački termin »savezna država«.

306

Reč naselje 1, ili mesto 1, može se primeniti na svaki kompaktni skup stambenih zgrada, bez obzira na njihovu veličinu. Zaselak 2 je seosko -naselje (306-3) koje sačinjava mala grupa kuća. Selo 3 je značajnije seosko naselje gde se javlja izvesna ekonomska diferencijacija. Rečju grad 4 naziva se zajednica u čijem životu poljoprivredne delatnosti nisu značajnije zastupljene. Ovaj kriterijum, primenjen na naselja, omogućava da se jasno razluče seoska naselja 3 i gradska naselja 4. Grad koji je sedište vlade jedne države naziva se glavni grad 5. Glavno naselje određene političko-teritorijalne jedinice (302-1) naziva se sedište 6 te jedinice. Podela velikih gradova na manje delove 7 sprovedena je administrativnim putem pod različitim nazivima.

  • 1. U jugoslovenskoj statistici je prihvaćena sledeća definicija naselja: »Naselje je posebna antropogeografska teritorijalna jedinica posebnog imena bez obzira na broj kuća«. Tri osnovna elementa definicije naselja jesu: stanovništvo, teritorija i ime (naziv) naselja. Broj kuća je uključen u definiciju da bi se otklonilo eventualno kolebanje u pogledu malih antropogeografskih jedinica sa svega nekoliko kuća, koje se takođe smatraju naseljima ako u pogledu stanovništva i teritorije predstavljaju izdvojene celine koje imaju i svoje ime. Delovi naselja (zaseoci, mahale, majuri, usamljene kuće i slično), koji se ponekad nazivaju nesamostalnim naseljima, ne ispunjavaju sve uslove definicije za samostalno naselje, pošto ne predstavljaju izdvojene celine. Međutim, svojim razvojem delovi naselja mogu se osamostaliti i postati samostalna naselja. S druge strane, promene koje su uslovljene ekonomskim i socijalnim razvojem mogu dovesti do udruživanja više naselja u jedno itd. 3-4. Definisanje grada predstavlja znatnu teškoću. To se može učiniti na osnovu raznih kriterijuma. Ipak, kao jedan od osnovnih kriterijuma prilikom određivanja gradova može se uzeti podela stanovništva na seosko i gradsko. Međutim, podela naselja i stanovništva na seosko i gradsko predstavlja poseban problem u statistici stanovništva i naselja. Zbog primene različitih kriterijuma, podaci često nisu upore-divi ako se uzimaju različiti periodi. Još je manja uporedivost kada se vrše analize u međunarodnim razmerama. Ako se razmotre definicije grada u 50 zemalja (v. United Nations, Studies and Methods, Handbook of Population Census Methods, vol. III, New York 1959, Series F., № 3, Rev. 1), zapaža se da se one, uglavnom, zasnivaju na nekoliko različitih kriterijuma. Naime, kao grad se smatra: a) svako područje koje je određeno samom administrativno-teritorijalnom podelom, važećom u datoj zemlji (administrativni kriterijum); b) svako naselje koje ima određen broj stanovnika (demografski kriterijum); c) svako područje koje ima poseban tip mesne samouprave; d) naselja koja imaju gradske karakteristike; i e) naselja koja se mogu razvrstati kao gradska po pretežnoj ekonomskoj delatnosti (procenat nepoljoprivrednog stanovništva). Za potrebe demografije i statistike o stanovništvu, za poređenja u vremenu kao i za među-narodne komparacije, podesan je jednostavan demografski kriterijum koji se zasniva na broju stanovnika u naselju. U nekim zemljama, diferencijacija se ne vrši na osnovu naselja kao najmanjih teritorijalnih jedinica, već na osnovu opština. Pomenuti princip je primenljiv samo u onim zemljama koje imaju sistem manjih opština. U jugoslovenskoj statistici takođe su primenjivane različite definicije. Slično se praktikuje i danas, mada noviji kriterijumi za razvrstavanje uglavnom polaze od naselja kao teritorijalne jedinice. Međutim, kod nas se često upotrebljava i pojam gradskog područja koje sadrži više samostalnih naselja. Analitičke definicije koje se zasnivaju na kombinovanjem kriterijumima (npr. broj stanovnika i procent nepoljoprivrednog stanovništva u naselju) polaze od naselja, i po njima se često stanovništvo i naselja dele na gradsko, mešovito i seosko. Kada se ukupno stanovništvo posmatra po dihotomnoj podeli selo-grad, onda se stanovništvo mešovitih naselja razvrstava u seosko stanovništvo.
  • 7. Delovi grada ponekad nose naziv četvrti, sekcije, rejoni itd. Neki veći gradovi u Jugoslaviji podeljeni su na više opština. Za naša seoska i gradska naselja su značajne mesne zajednice (kao samoupravne zajednice), preko kojih građani neposredno ostvaruju samoupravljanje-u oblasti onih delatnosti koje neposredno služe zadovoljavanju potreba radnih ljudi i njihovih porodica. U gradovima poseban značaj imale su stambene zajednice.

307

Gradska naselja (306-4) se često razvijaju integracijom mesta sa kojima se dodiruju i koja postepeno gube svoju funkcionalnu autonomiju, ali zadržavaju administrativnu. Ovaj proces dovodi do stvaranja naselja koja su sastavljena od više opština 1 koja, kada je reč o velikim naseljima, obično imaju gradsko jezgro 2 — sa upravnom ulogom, i okolinu 3, ili predgrađa 3 — sa specijalizovanim funkcijama. Konurbacija 4 (skup gradskih naselja) je, nasuprot ovome, organska celina više naselja, od kojih je svako sačuvalo svoju individualnost te predstavljaju odgovarajući broj jedinica organizovanog gradskog života.

  • 3. okolina, ž. — predgrađe, sr. — prigradski, prid.

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93