The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

32

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

32

320

— Da bi se proučila podela stanovništva po polu 1, obično se uspostavlja odnos broja lica jednog pola 2 prema odgovarajućem broju lica oba pola ili lica suprotnog pola. Kako nam, prilikom posmatranja, brojitelj obično predstavlja muški pol, kaže se, po-nekad, da se proučava maskulinitet 3 stanovništva. U analizi polne strukture stanovništva koriste se relativni pokazatelji strukture (udeo muškog odnosno ženskog stanovništva u ukupnom stanovništvu, obično izražen procentom) i stope (koeficijenti) maskuliniteta 4, koji predstavljaju odnos broja stanovnika muškog pola prema odgovarajućem broju ženskog stanovništva. Pri tome se broj lica ženskog pola uzima kao osnova 100 (136--3).

  • 4. Upotrebljava se i izraz stopa (koeficijent) feminiteta, koji predstavlja broj stanovnika ženskog pola prema odgovarajućem broju muškog stanovništva.

321

— Reči čovek 1 i žena 2 mogu se u demografiji upotrebiti sa istim značenjem kao i reči lice muškog pola 1 ili lice ženskog pola 2, s tim što se obično izbegava njihova upotreba ako su u pitanju deca (323-3). Reči dečak 3 i devojčica 4 označavaju pored ostalog (515-3*, 514-4*, 112-7), i dete muškog pola 3, odnosno dete ženskog pola 4. Reč čovek 5 se isto tako upotrebljava da označi ljudsko biće 5 uopšte.

322

Starost (uzrast) 1 — ponekad se određeno kaže da je u pitanju kalendarska starost 1, ili hronološka starost 1 (v. 327) — jeste jedno od osnovnih obeležja koja se posmatraju prilikom proučavanja strukture (144-4) stanovništva. Starost se izražava obično u godinama, ili u godinama i mesecima, čak i u mesecima i danima — za odojčad i malu decu (323-6) — a ponekad se može izraziti u godinama i decimalnom delu godine. Demografi obično vrše zaokrugljavanje godina starosti na donju granicu, izražavajući ih kroz navršene godine starosti 2, ili protekle godine starosti 2, i — ako je potrebno — kroz navršene mesece 2, ili protekle mesece 2. Otuda se pitanja koja se odnose na starost mogu formulisati kao godine navršene prilikom poslednjeg rođendana 3. Aktuari (435-5*) ponekad, nasuprot ovome, uzimaju u obzir godine koje će se navršiti pri sledećem rođendanu 4. Statistički podaci o godinama starosti se ponekad iskazuju kroz starost zaokrugljenu na najbližu punu godinu 5. Ako je potrebno, može se naglasiti da se posmatraju cele godine starosti 6, kako bi se izbeglo mešanje sa starošću koja, u stvari, predstavlja jednu starosnu grupu (grupu lica iste starosti). Tako, za neko lice se može reći da je staro tačno 25 godina ako tog dana navršava toliko godina (25. rođendan); nasuprot tome, grupa umrlih lica od 25 godina podrazumeva u stvari umrla lica starosti između 25 i 26 godina (v. 432-1*), isto kao što i lica stara 25 godina imaju određenog datuma između 25 i 26 godina starosti.

  • 2. Tako treba tumačiti uobičajeni pojam grupa starosti (325-2). Pošto ovaj pojam treba da obuhvati krajnje granice starosti, grupa od 6 do 13 godina obuhvatila bi lica čije su cele godine starosti (322-6) između 6. i 14.
  • 3. U francuskom, ali i u srpskohrvatskom jeziku, reč godišnjica (rođendan) podseća na neki događaj; dakle, prvi rođendan se slavi godinu dana posle rođenja. Neke zemlje usvojile su drukčiji način računanja (u Nemačkoj, npr., prvi »Geburtstag« se proslavlja na sam dan rođenja.)

323

— Da bi označila najvažnija doba života 1, ili periode života 1, demografija preuzima iz govornog jezika mnoge, na žalost nedovoljno precizne izraze. Početak života se naziva detinjstvo 2, a reč dete 3 označava, obično, lice koje još nije dostiglo godine puberteta (620-2). Dete u prvim godinama života naziva se novorođenče 4 (v. 410-3). Reč odojče 5, ili dojenče 5 upotrebljava se za decu koja još nisu prestala da sisaju. Reč beba 6, kojom se obično označava dete koje još nije prohodalo, retko se upotrebljava u demografiji; radije se uzima izraz dete u prvoj godini života 6. Izraz mala deca 7 podrazumeva obično decu koja nisu dostigla godine školskog uzrasta (346-6), a izraz deca školskog uzrasta 8 (školo-obavezna deca) označava često narednu kategoriju starosti.

  • 4. novorođenče, sr. — novorođen, prid.
  • 5. U demografskoj analizi smrtnosti, izraz odojče (dojenče) označava svu decu u prvoj godini života (mlađu od 365 dana). Imajući u vidu ovu definiciju, govori se o smrtnosti odojčadi, o stopama smrtnosti odojčadi; o starosnoj strukturi umrle odojčadi, itd.
  • 6. Odgovarajući period života naziva se rano detinjstvo: on se približno odnosi na prve godine života (v. 410-1*).

324

— Prelaz iz detinjstva (323-2) i dečaštva v. doba mladosti 1, tj. u mladićstvo 1 ili devojaštvo 1 naziva se pubertet (620-2). Reč mladić 2, odnosno devojka 2 označava lica koja su tek ušla u doba mladosti. Umesto ovih, u demografiji se radije upotrebljava izraz mladi ljudi 3, kada se misli na lica koja su bliže odraslom dobu 4, ili periodu zrelosti 4. Reč odrastao 5 označava lice odraslog uzrasta. Pošto se vreme kada počinje starenje 6 ne može objektivno odrediti, najbolje je da se kao granica kod svih lica uzme isto doba, npr. doba koje se nalazi blizu godine starosti u kojoj se aktivna lica penzionišu (v. 358-5) — npr. 60 ili 65 godina, tj. tzv. doba blisko povlačenju sa dužnosti 7. Lica koja su prošla te godine razvrstavaju se u kategoriju staro stanovništvo, 8 ili starija lica 8.

  • 3. Često se u istom značenju upotrebljava i kraći izraz mlađi ili omladina, da bi se izbeglo razdvajanje po polu. Uz to, reč devojka odgovara jedino neudatim, a mladić samo neoženjenim licima (v. 515-4*).
  • 4. U grupu odraslih lica se ponekad uključuju i starci. U tom slučaju grupa odraslih približno odgovara grupi lica koja se u pravu nazivaju punoletna lica. Međutim, ako se uzima podela stanovništva na 3 velike grupe starosti (325-4), onda ove obično sačinjavaju: mladi, odrasli i stari. Za označavanje ovih grupa upotrebljavaju se ponekad i sledeći izrazi: omladina, sredovečno i staro stanovništvo. Sredovečno stanovništvo se često deli na mlađe i starije sredovečno stanovništvo. U ovakvoj podeli (na tri velike grupe starosti) postoji približna podudarnost grupe mladih sa grupom lica koja se u pravu nazivaju maloletnici. Jugoslovensko zakonodavstvo utvrđuje 18. godina kao godinu punoletstva, tj. godinu prelaska iz maloletstva u punoletstvo.
  • 8. Starci preko 80 godina čine grupu duboke starosti; dugovečnim (v. 434-4) nazivamo one ljude koji dožive krajnje godine starosti — iznad 95 ili 100 godina.

325

— Razvrstavanje stanovništva po starosti vrši se obično ili po godinama starosti 1 ili po grupama starosti 2, i to: a) po petogodišnjim grupama starosti 3 i b) po velikim grupama starosti 4, npr.: 0-19 godina, 20-59 godina, 60 i više godina (v. 322-2*). Ponekad se, umesto razvrstavanja po starosti, primenjuje razvrstava-nje po godinama rođenja 5. Starosna struktura 6, ili sastav stanovništva po starosti 6 (v. 144-4), prikazuje se često, zajedno sa pode-lom stanovništva po polu, u vidu dvostrukog histograma (155-8), koji svojim trouglastim oblikom i slojevitim rasporedom elemenata podseća na piramidu i zato se naziva piramida starosti 7.

326

— Izraz prosečna starost 1 stanovništva označava srednje (140-1) godine starosti njegovih članova (aritmetička sredina), a medijana starosti 2 stanovništva — godine starosti koje dele lica na dve jednake velike skupine (v. 140-6). Povećavanje udela starog u ukupnom stanovništvu naziva se starenje 3, ili, da bi se izbegle nejasnosti (v. 327-1), demografsko starenje 3. Suprotna pojava naziva se podmlađivanje 4, ili demografsko podmlađivanje 1.

  • 3. starenje, sr. — stariti, gl.
  • 4. podmlađivanje, sr. — podmladiti, gl.

327

Demografsko starenje (326-3) nije isto što i biološko starenje 1, ili individualno starenje 1, niti, pak, produženje ljudskog života 2, koje je rezultat napretka medicinskih nauka i poboljšanja životnih uslova. Izrazima fiziološka starost 3 i mentalna starost 4 jednog lica označavamo starost koja normalno odgovara sta-nju njegovih tkiva i organa, odnosno njegovim intelektualnim sposobnostima. Hronološka starost (322-1) je starost izražena vremenom koje je proteklo od dana rođenja 5 ispitivanog lica. Količnik inteligencije 6, skraćeno k. i.6 — koji se koristi kada se izučava intelektualni razvoj dece — predstavlja odnos mentalne razvijenosti prema hronološkoj starosti.

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93