The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

63

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

63

630

Stopa nataliteta 1 jeste odnos broja rođenja (601-3) u jednom stanovništvu (101-3) prema ukupnom broju tog stanovništva (v. 601-1). Upotrebljen bez bližeg određivanja, izraz stopa nataliteta označava opštu, ili sirovu stopu nataliteta 2, ili, tačnije, godišnju opštu stopu efektivnog nataliteta 2 (v. 601-6), dobijenu deljenjem godišnjeg broja živorođene dece (601-4) prosečnim brojem (401-5) stanovništva. Ukupna stopa nataliteta 3 obuhvata ukupan broj rođenih (601-7*), tj. živorođenu i mrtvorođenu decu. Izračunavaju se, eventualno, i stopa bračnog nataliteta 4, i stopa vanbračnog nataliteta 5, ali se češće koristi udeo (proporcija) vanbračnih rottenja 6 u ukupnom broju rođenja. Metodi slični onima koji se upotrebljavaju za izračunavanje standardizovane stope mortaliteta (v. 403) omogućavaju da se dobiju standardizovane stope nataliteta 7, koje se koriste za upoređivanje fertiliteta stanovništva različitih grupa da bi se isključio uticaj izvesnih razlika u strukturi stanovništva (starosnoj i polnoj) na stopu nataliteta. Stope nataliteta uglavnom se izračunavaju na hiljadu (podrazumeva se stanovnika — v. 133-4*). Kada nema dovoljno podataka o kretanju rađanja (v. 201-6*), ponekad se iz strukture stanovništva po starosti (325-6) izvlače zaključci o njegovoj plodnosti, kao, npr., na osnovu odnosa broja dece prema broju žena u fertilnom periodu života 8. Ovo poslednje se najčešće dobija iz odnosa ukupnog broja dece oba pola jedne od starosnih grupa 0-4 ili 5-9 godina prema ukupnom broju žena u fertilnom periodu života (620-1*).

  • 3. Stopa mrtvorođenih dobija se kada se broj mrtvorođenih deli brojem živorođenih (v. 411-4 — za stope mortinataliteta).

631

Stopa fertiliteta 1, ili stopa plodnosti 1, je odnos broja rođenih prema broju ženskog (ili muškog) stanovništva u fertilnom periodu života. Najčešće se izračunavaju stope ženskog fertiliteta 2, a ponekad i stope muškog fertiliteta 3. Stope fertiliteta obično se izražavaju kao broj rođenja na 1.000 lica određene kategorije (pola, starosti, bračnog stanja, itd. — v. 133-4*). U demografskoj analizi se koriste stope bračnog fertiliteta 4, koje predstavljaju odnos bračnih rođenja (610-3) prema broju lica u braku (515-5), i stope vanbračnog fertiliteta 5, koje izražavaju odnos vanbračnih rođenja (610-4) prema broju lica koja nisu u braku (515-5*). Kada se ne uzima u obzir sastav broja dece po bračnosti niti po bračnom stanju roditelja, dobijeni pokazatelj se naziva stopa opšteg fertiliteta 6. Ovi različiti tipovi stopa fertiliteta mogu se izračunavati bilo za ukupan fertilni period života (620-1), bilo po starosti; tada se dobijaju bilo globalne stope fertiliteta 7, ili stope fertiliteta svih starosti 7, bilo stope fertiliteta po starosti 8, ili specifične stope fertiliteta po starosti 8.

  • 2. Isti izraz se ponekad primenjuje i na stope za koje je u brojitelju uzet samo broj rođene ženske dece. Da bi se izbegla nedoumica, stope ovog tipa mogu se, naročito u teoriji, nazvati homofekonditetne stope (neologizam, franc.), precizirajući da se one odnose na žensku ili mušku decu.
  • 3. Isti izraz se ponekad primenjuje na stope za koje je u brojitelju uzet samo broj rođene muške dece (v. prethodnu napomenu).

632

— Ako ispitujemo promene u fertilitetu jedne kohorte, to nazivamo kohortni fertilitet 1, ili generacijski fertilitet 1. Kao osnova se može uzeti određena kohorta rođenih iste godine (jedna generacija) ili koji su stupili u brak iste godine. Pri tom se najčešće uzimaju kohorte ženskog stanovništva. Ako ispitujemo jednu kohortu od početka njenog fertilnog perioda, odnosno od sklapanja braka, pa do jednog određenog momenta — to nazivamo kumulativni fertilitet 2 te kohorte. Stopa kumulativnog fertiliteta 2 kohorte označava prosečan broj rođene dece po jednoj ženi do određenog momenta. Potpuni fertilitet 3, ili konačni fertilitet 3, naziva se kumulativni fertilitet jedne kohorte u vreme kada svi njeni živi članovi (u slučaju kohorte rođenih) ili njeni najmlađi živi članovi (kad su u pitanju bračne kohorte) dostignu kraj svog reproduktivnog perioda. Za razliku od potpunog, dosadašnji fertilitet 4, ili dosadašnje potomstvo 4, označava fertilitet kohorte do momenta ispitivanja.

2-3. Kada se izračunavaju kumulativne stope fertiliteta i stope potpunog fertiliteta datog kontingenta žena, u imenitelju se obično piše broj žena koje su živele do određene starosti a u brojitelju —broj dece tih žena rođene do tog vremena; žene ispitivanog kontingenta koje su umrle ranije i njihova deca ne obuhvataju se.

633

— Za ispitivanje bračnog fertiliteta 1 koriste se specifične stope fertiliteta po trajanju braka 2, koje se računaju na 1.000 žena (odnosno muškaraca), a predstavljaju odnos broja dece rođene od žena (odnosno muškaraca) određenog trajanja braka prema ukupnom broju žena (odnosno muškaraca) istog trajanja braka. Ove stope se mogu računati i za pojedine starosne grupe žena (odnosno muškaraca). Sabiranjem jedne serije ovakvih stopa, koja obuhvata ukupno trajanje braka, dobija se opšta stopa bračnog fertiliteta 3. Prosečan broj dece na jedan brak 4 predstavlja odnos broja živorođenih i registrovanih u izvesnom periodu, prema broju brakova sklopljenih u istom periodu; taj broj se ponekad koristi kao pokazatelj bračnog fertiliteta. Tako dobijeni rezultati odnose se na tekući fertilitet hipotetičnih bračnih kohorti, a ne na potpuni fertilitet (632-3) neke stvarne bračne kohorte. Za dobijanje tačnijih podataka u brojitelju treba pisati samo bračna rođenja (610-2) koja se stavljaju u odnos prema ponderisanoj sredini broja brakova registrovanih pre i za vreme posmatranog perioda (v. 523-6).

  • 1. U ovom slučaju govori se o plodnosti brakova, ili potomstvu brakova (v. 632).

634

Tablice plodnosti 1, ili tablice fertiliteta 1, sadrže jednu ili više serija stopa plodnosti po starosti (631-8). One se mogu izračunati na osnovu podataka o stanovništvu u određenom vremenu ili na osnovu podataka o jednoj generaciji (116-1). Ove tablice često obuhvataju tri serije stopa: tablice opšte plodnosti (631-6), tablice bračne plodnosti (631-4) i tablice vanbračne plodnosti (631-5). Ovim serijama definišu se funkcije plodnosti 2. Zbir stopa obuhvaćenih u jednoj tablici opšte plodnosti predstavlja pokazatelj (136-1) koji se može nazvati stopa ukupne plodnosti 3. Najčešće se koristi bruto stopa reprodukcije (711-4) ženskog stanovništva, ko-ja se dobija množenjem stope ukupne plodnosti udelom ženske dece u ukupnom broju rođenih. Stopa maskuliniteta rođenih 4 (320-4) označava odnos broja muške prema broju ženske dece. Proučavanjem maskuliniteta (320-3) živorođenih (601-5*), mrtvorođenih (410-6*) i embriona (602-7) ocenjuju se stope maskuliniteta začetih 6.

635

— Zahvaljujući statistici porodica 1, u kojoj su, na osnovu popisa (202-1*), porodice svrstane po broju dece (v. 115-1*), dobijamo podatke o potomstvu brakova (633-1*). Statistike porodice se zasnivaju na broju živorođene dece (601-5) ili na broju sada žive dece 3 (podrazumeva se na dan popisa). U ovom drugom slučaju, porodice se ponekad razvrstavaju po broju sada žive dece ispod određene starosti. Porodice se mogu, takođe, podeliti po broju izdržavane dece 4 (v. 358-1). Kada se izučava konačno potomstvo brakova (632-3) posebna pažnja se poklanja brojnosti dece potpunih porodica 5, tj. porodicama u kojima je žena izišla iz fertilnog perioda (620-1*) a brak nije ranije prestao (510-1*).

636

Stope plodnosti po redu rođenja 1 predstavljaju odnos broja određenog reda (611-1) prema broju žena u fertilnom periodu. Stope plodnosti prema paritetu 2 (611-6) jesu stope u kojima su rođenja određenog reda »n« stavljena u odnos samo prema ženama koje su već rodile dete reda »n-1«. Ako brojno stanje uzeto u imenitelju predstavlja brojno stanje jedne kohorte na početku posmatranog perioda — umesto da to bude prosečan broj (401-5), tada se dobija kvocijent plodnosti prema paritetu 3 (133-4*). Udeo žena koje imaju najmanje »n+1« dece u broju onih koje imaju najmanje »n« dece, predstavlja verovatnoću povećanja 4 porodica koje su imale »n« dece.

637

— Ponekad se nastoji da se proceni prokreativna sposobnost fertilnih bračnih parova, tj. prirodna plodnost 2 supružnika koji ne primenjuju mere protiv začeća 1 (kontraceptivne metode). Ispitivanje razmaka između začeća (602-1) kod ovakvih parova omogućava da se proceni oplodljivost 3, tj. verovatnoća začeća u toku menstrualnog ciklusa (622-5). Kada se raspolaže ginekološkim kartonima 4, u kojima su označeni glavni događaji koji se-odnose na prokreativno ponašanje (623-1) parova, mogu se izračunati prosečne stope začeća 5 u toku perioda u kome je postojala mogućnost začeća 6 (634-3). Takođe se može posmatrati obrnuta vrednost ove prosečne stope, koja predstavlja prosečno trajanje perioda u kome postoji mogućnost začeća 7, i koje se uglavnom izražava u mesecima. Upoređivanjem prosečnih stopa začeća, računatih odvojeno za supružnike koji primenjuju kontraceptivne metode i za one koji ih ne primenjuju, može se ustanoviti efikasnost kontracepcije 8.


* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93