The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

43

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

43

430

— Osnovu statistike mortaliteta, ili smrtnosti, ili umiranja (401-3) čine statistički listići o slučaju smrti 1 (v. 211-7), koje ispunjava matičar prilikom upisa smrtnih slučajeva u matičnu knjigu umrlih (v. 211-1). Nekad je potrebna naročita procedura, da bi se obezbedila lekarska tajna i zadovoljile potrebe kontrole. To se, na primer, postiže i tako što se uz statistički listić o slučaju smrti prilaže poverljivi lekarski izveštaj o uzroku smrti 2, a kao veza oba dokumenta služi njihov zajednički registarski broj.

430

— Osnovu statistike mortaliteta, ili smrtnosti, ili umiranja (401-3) čine statistički listići o slučaju smrti 1 (v. 211-7), koje ispunjava matičar prilikom upisa smrtnih slučajeva u matičnu knjigu umrlih (v. 211-1). Nekad je potrebna naročita procedura, da bi se obezbedila lekarska tajna i zadovoljile potrebe kontrole. To se, na primer, postiže i tako što se uz statistički listić o slučaju smrti prilaže poverljivi lekarski izveštaj o uzroku smrti 2, a kao veza oba dokumenta služi njihov zajednički registarski broj.

  • 1. Prve statistike mortaliteta zasnivale su se na prebrojavanju smrtovnica — iz grobljanskih registara (211-5*).

431

— Izrazom tablica mortaliteta 1 označava se serija kvocijenata mortaliteta (432-2) ili verovatnoća umiranja koje su izračunate na osnovu podataka o broju umrlih lica po starosti u određenom stanovništvu. Sem toga, tablica mortaliteta naziva se i zbirka tablica (153-1) koja se odnosi na isto stanovništvo, a da svaka od tih tablica prikazuje smrtnost stanovništva na poseban način. Takve tablice predstavljaju biometrijske funkcije mortaliteta 2 koje se sve mogu izračunati ako su na osnovu statističkog istraživanja smrtnosti i sastava stanovništva po starosti izračunate vrednosti za jednu od tablica. Jedna od biometrijskih funkcija je poznata pod imenom funkcija doživljenja 3, a odgovarajuća tablica se naziva tablica doživljenja 3. Funkcija doživljenja daje broj preživelih 4 iz cele godine starosti (322-6), tj. broj lica iz fiktivne početne kohorte (116-1) koja će doživeti svaku od celih godina starosti, a pod pretpostavkom mortaliteta koji je ustanovljen statističkim ispitivanjem. Početno brojno stanje kohorte tj. broj živorođenih koji je uzet kao osnova za izračunavanje tablice doživljenja, naziva se koren tablice mortaliteta 5. Proces smanjivanja broja preživelih od starosti »O« do starosti »ω« (obično 100 godina) naziva se gašenje6, ili iščezavanje 6, kohorte. Ako je poznata funkcija doživljenja može da se izračuna verovatnoća doživljenja 7, tj. da će lice staro »x« godina doživeti starost od »x + n« godina.

  • 1. Koriste se i izrazi tablica smrtnosti, tablica umiranja, tablica rednica umiranja.
  • 4. Broj preživelih, ili broj živih do tačne starosti »x« godina označava se sa 1,.
  • 5. {{{2}}}
  • 7. Verovatnoća doživljenja od starosti »x« do starosti »x+n« označava se sa npx, a od starost »x« do starosti »x+1« sa px.

432

Tablici doživljenja (431-3) odgovara tablica umiranja 1, koja prikazuje strukturu umrlih po starosti iste fiktivne kohorte. Kvocijent (količnik) mortaliteta 2, ili verovatnoća mortaliteta 2 (v. 133-4), ili, tačnije rečeno, jednogodišnja verovatnoća mortaliteta (umiranja) 2, jeste odnos broja umrlih počev od celih godina starosti »x« do celih godina starosti »x+1« prema početnom broju posmatranog stanovništva. Ova verovatnoća odgovara količniku broja umrlih u starosti »x« (432-1) iz tablice umiranja i broja preživelih u starosti »x« (v. 431-4) iz tablice doživljenja. Ako se ne raspolaže statističkim podacima za neposredno izračunavanje, kvocijenti mortaliteta mogu se približno odrediti na osnovu specifičnih stopa mortaliteta 3 po starosti. Ove stope se izračunavaju na osnovu statističkih podataka o broju umrlih po starosti za određeno razdoblje i o broju stanovnika po starosti za isto razdoblje (401-5). Momentni količnik mortaliteta 4, ili trenutna stopa mortaliteta 4, jeste negativni logaritamski izvod funkcije doživljenja (431-3) u odnosu na starost.

  • 1. Broj umrlih od starosti »x« do »x+n« označava se sa ndx, a broj umrlih od starosti »x« do »x + 1« sa dx. Upotrebljavaju se i termini funkcija smrtnih slučajeva i funkcija smrti.
  • 2. Verovatnoća da će lice staro »x« godina umreti pre celih godina starosti »x+n« označava se sa nqx, a od starosti »x+n« do starosti »x+1« sa qx. Koriste se i izrazi verovatnoća smrti i verovatnoća umiranja.
  • 3. Specifična stopa mortaliteta u starosti »x« označava se sa m,, a za starost »x« do »x+n« godina sa nnx.
  • 4. Trenutna stopa mortaliteta u starosti »x« označava se sa μx.

433

— Ako se računa integral funkcije živih (431-3) između dve starosti (322-6), onda se dobija srednji broj živih 1, ili zbir broja godina koje su lica iz fiktivne kohorte proživela između pomenutih granica starosti 1. Ako se sumira ova funkcija od starosti »x« do kraja života, onda se dobija ukupan broj godina koje su lica pomenute kohorte proživela posle starosti »x« 2. Kada se taj zbir podeli brojem preživelih (431-4) u starosti »x« dobija se očekivana dužina života 3, ili srednje trajanje života 3, u toj starosti, tj. broj godina života koje će lica stara »x« godina u proseku još živeti ako uslovi smrtnosti budu isti kao u tablicama, odnosno u vreme za koje su izrađene tablice. Recipročna vrednost srednjeg trajanja života novorođenih 4 ponekad se koristi kao sintetički pokazatelj smrtnosti pod nazivom stopa smrtnosti stacionarnog stanovništva 5 (v. 703-6). U potencijalnoj demografiji (105-4), kao potencijalni život 6 nekog pojedinca označava se očekivanje života koje odgovara njegovom godištu, a kao potencijalni život stanovništva — ukupnost pojedinačnih potencijalnih života njegovih članova.

  • 3. Oznaka za srednje trajanje života kod starosti »х« je e°x. Srednje trajanje života, dobijeno deobom integrala funkcije živih brojem živih, ponekad se naziva potpuno srednje trajanje života, za razliku od skraćenog srednjeg trajanja života, koje se dobija ako se zameni integral funkcije živih počev od godišta »x« zbirom živih sa tablice, počev od godišta »x + 1« (gde »x« označava celi broj godina). Razlika između jedne i druge vrednosti za srednje trajanje života može iznositi do pola godine. Treba razlikovati srednje trajanje života novorođenih od srednjeg trajanja života u starosti »x«.

434

— Izrazom medijalno trajanje života1 (v. 140-6), ili verovatno trajanje života 1, označava se dužina života pri kojoj će polovina izvesne kohorte novorođenih da preživi, pod pretpostavkom smrtnosti na osnovu koje su izražene tablice. Mod (140-8), ili modalna vrednost distribucije broja umrlih po starosti u tablicama mortaliteta pred kraj sredovečnog doba (324-4) ili staračkog doba (324-6) naziva se modalna starost prilikom smrti2 (v. 140-8*), ili normalno doba za umiranje 2, a odgovarajuća dužina života se ponekad naziva normalni život 2. Kao pokazatelj, modalna starost prilikom smrti može poslužiti da se izrazi kakva je ljudska dugovečnost 3, ili dužina života 3. Ovaj pokazatelj više odgovara opštem shvatanju dužine života nego srednje trajanje života (433-4). Termin dugovečnost 4 se ponekad koristi za mogućnu maksimalnu dužinu ljudskog života.

  • 2. U nazivu normalno doba za umiranje, pridev normalan ima smisao koji mu daju statističari u izrazima normalni zakon, normalna krivulja.
  • 4. Etimološki: dug život.

435

Kompletna tablica mortaliteta 1 naziva se tablica koja obuhvata seriju verovatnoća mortaliteta (v. 432-2*) za pojedina godišta. Verovatnoće koje se nalaze u tablici su godišnje verovatnoće mortaliteta. Izraz skraćene tablice mortaliteta 2 označava tablice u kojima su vrednosti godišnjih verovatnoća bile određene samo za izvesna gođišta 3, a za ostala su dobijene interpolacijom (151-7). Međutim, izraz skraćene tablice mortaliteta se ponekad upotrebljava i da označi ukratko izložene tablice mortaliteta 4, tj. izvod iz detaljnih tablica smrtnosti 4.
Ponekad se izrađuju tablice mortaliteta za posebne grupe stanovnika (npr.: za rudare, klijentelu osiguravajućih društava, starosne penzionere itd.). Takve tablice nazivaju se selektivne tablice mortaliteta 5, ili aktuarske tablice mortaliteta 5, za razliku od onih koje se zasnivaju na posmatranju čitave jedne populacije i stoga se nazivaju opšte tablice mortaliteta 6, ili, među aktuarima — agregatne tablice mortaliteta 6.

5. aktuarski, prid. — aktuar, m.: stručnjak za primenu matematike u problematici osiguranja.

436

— Izraz trenutne tablice smrtnosti 1 (v. 153-2) označava tablice (431-1) izrađene na osnovu posmatranja izvršenih u određenom razdoblju, na skupu svih tadašnjih živih kohorti. Tablice smrtnosti generacije 2, ili kohortne tablice smrtnosti 2 (v. 153-3), jesu tablice dobijene posmatranjem smrtnosti jedne generacije u toku celog njenog života. Kada količnik mortaliteta grafički prikazujemo, onda koordinantnu površinu, koja predstavlja funkciju starosti i vremena posmatranja, nazivamo površina smrtnosti 3.

437

— Izrazom demografska mreža 1, ili Leksisov dijagram 1, ili Leksisova shema 1 (po imenu pronalazača), označavamo shemu koja služi za to da olakša prikaz i primenu uobičajenog metoda računanja verovatnoća mortaliteta (432-2). Na toj shemi, život pojedinca predstavlja duž pod nazivom linija života 2, koja počinje u tački koja odgovara rođenju i završava se tačkom umiranja 3 koja predstavlja smrt toga pojedinca. Ovaj metod koristi kombinovanu klasifikaciju broja umrlih po starosti prilikom umiranja i po godini rođenja. Metod koji se od nedavno preporučuje za izučavanje mortaliteta (401-1) veoma starih lica, naziva se metod umrlih generacija 4, jer se zasniva na računu smrtnih slučajeva u izumrlim generacijama.


* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93