The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

33

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

33

330

— Stanovnici jedne zemlje mogu biti državljani 1, ili podanici 1, ili građani 1, odgovarajuće države i stranci 2, koji mogu biti državljani neke druge države ili apatridi 3, tj. lica koja nemaju ničije državljanstvo 4. Reč nacionalnost 4 se u nekim zemljama upotrebljava u istom značenju kao i reč državljanstvo (v. 305); otuda, kada su u pitanju višenacionalne države 6, potrebno je da se razlikuju politička (pravna) nacionalnost 4 i etnička nacionalnost 5 (v. 333).

  • 1. Ponekad, naročito u kolonijalnim zemljama, državljani i podanici imaju različit tretman; podanici, naime, mogu uživati samo deo prava koja imaju prvi. Državljani zemalja pod protektoratom nazivaju se i »zaštićeni« (fr. »protégés«).
  • 4. 6. U Jugoslaviji se izraz narodnost (nacionalnost) uvek upotrebljava u smislu označavanja etničke pripadnosti. Pripadnici određene zemlje nazivaju se državljani ili podanici te zemlje.

331

Naturalizacijom 1 stranac (330-2) dobija svojstvo državljanina (330-1), i tada se kaže da je on naturalizovan 2. Neka zakonodavstva predviđaju postupak za oduzimanje državljanstva 4 (330-4), kao i druge okolnosti koje povlače gubitak državljanstva 5. Razvrstavanje stanovnika po državljanstvu otežano je kada postoji dvostruko državljanstvo 6. U pogledu stranaca (330-2), ponekad se odvojeno iskazuju stranci koji borave u zemlji 7, tj. oni koji su stalno nastanjeni u zemlji, i stranci na prolazu 8, tj. oni koji se u zemlji nalaze samo privremeno.

  • 1. naturalizacija, ž. — naturalizovati, gl. — naturalizovan, prid. Sticanje državljanstva se može postići i na drugi način, npr. deklaracijom državljanstva, uz ispunjenje određenih uslova.
  • 2. Proširenjem značenja reči naturalizovan, možemo je ponekad upotrebiti da označi lica koja su stekla državljanstvo zemlje u kojoj borave, i na neki drugi način, a <ne naturalizacijom (v. prethodnu napomenu).

332

— Za lica rođena u jednoj zemlji kaže se da vode poreklo 2, ili da im je u toj zemlji rodni kraj 1, ili zavičaj 1. Starosedeoci 2, ili starinci 2 i domoroci 2, ili urođenici 2, su lica koja žive na teritoriji koju su njihovi preci nastanjivali od davnina. U statističkim podacima ponekad se razlučuju lica rođena u zemlji 3 i lica rođena u inostranstvu 4.

2, 3. Izraz starosedelac potiskuje reč domorodac, koja se sve više upotrebljava umesto reči urođenik koja se smatra kao pogrešna.

333

— U antropologiji reč rasa 1 označava ljudsku vrstu koja pokazuje izvesna zajednička fizička (somatska) obeležja, koja su nasledna ili se smatraju kao nasledna, ili skup lica koja pripadaju takvoj kategoriji. Izraz etnička grupa 2 označava prirodnu skupinu ljudskih bića, koja pokazuju izvesne somatske, jezičke ili kulturne srodnosti. Reč narod 3 označava obično skup lica povezanih zajedničkom istorijskom prošlošću i koja govore istim jezikom. Grupe koje se, živeći na teritoriji jedne zemlje, znatno razlikuju od većine stanovnika te zemlje, jesu manjine 4, npr.: etničke manjine 4, ili nacionalne manjine4 (v. 305-2 i 330-5), ili jezičke manjine 4 (v. 340-1*).

  • 1. rasa, ž. (v. sledeću napomenu) — rasni, prid. — rasizam, m.: shvatanje po kome bi izvesne rase bile iznad drugih; rasistički, prid.: koji se odnosi na rasizam; rasist(a), m.: pristalica rasizma.
  • 2. etnički, prid. — etnička grupa (kategorija).
  • 3. U Ustavu SFR Jugoslavije izraz narodnost se upotrebljava kao opšti naziv za naciju, zatim narodnost kao nacionalnu manjinu, a takođe i za drugu narodnosnu i etničku grupu. Termin nacionalnost najčešće se koristi kao sinonim za izraz narodnost u smislu nacije. Termin narodnost se takođe vrlo često koristi u istom smislu, mada se oba termina upotrebljavaju u nekim slučajevima i mnogo šire, obuhvatajući i sve vidove etničkih grupa. U našoj i stranoj literaturi javljaju se različiti termini koji se odnose na etničku pripadnost: pleme, etnička grupa, narodnost, narod, nacionalnost i nacija. Verovatno je da se u svetskim merilima ne može dati jednostavni kriterijum za ispitivanje etničkog sastava stanovništva. Pomenuti termini mogu imati veoma različito značenje. Zbog toga, prilikom istraživanja ili korišćenja termina, treba uvek posebno naglasiti njihov smisao (na primer, narod u smislu etničke pripadnosti, ili u smislu svi građani jedne zemlje). Izraz etnička grupa u širem smislu podrazumeva narodnost, narod i nacije, nacionalne manjine i grupe koje su etničke, a nisu dospele do stupnja narodnosti. Narod se javlja ranije od nacije i nastaje raspadanjem plemena, odnosno njihovim ujedinjavanjem u veće društvene zajednice. Nacija se javlja u vreme raspadanja feudalizma i nastajanja kapitalizma, i ona živi obično na jedinstvenoj teritoriji čije stanovništvo govori istim jezikom.
    U jugoslovenskim popisima stanovništva i u drugim ispitivanjima se obeležje narodnosti upotrebljava u pomenutom širem smislu. Na
    pitanje o narodnosti daje se odgovor koji može da označava narodnost u smislu nacije, narodnost — nacionalnu manjinu ili etničku grupu, za koju se ne smatra da je dospela do stupnja narodnosti. U svim popisima stanovništva posle drugog svetskog rata (1948., 1953. i 1961.) primenjen je subjektivni kriterijum u pogledu pripadnosti stanovništva određenoj narodnosti. Naime, takva pripadnost utvrđivana je na osnovu slobodne izjave ispitanika i nikakva objektivna činjenica ili dokumenti o tome nisu bili predviđeni kao uslov.

334

— U nekim zemljama u statistici lica se razvrstavaju po boji 1 kože. Najčešće se razlikuju belci 2 i obojena lica 3. Kao posebna kategorija mogu se smatrati melezi 5, koji potiču iz mešavine 4, ili mešanja 4, ili ukrštanja 4 rasa (333-1) različitih boja.

  • 2. U belce spadaju pripadnici evropoidne rase. U antropologiji razlikujemo 3 osnovne velike rase: evropoidna (bela), negroidna (crna) i mongoloidna (žuta) rasa. U okviru rasa postoje razni tipovi.
  • 4. Naziv mulat — označava mešavinu belih sa crnim stanovništvom, a melez — belih sa indijancima (u Lat. Americi). Mešanju između rasa suprotstavlja se segregacija (814-5) koja teži da ograniči ili zabrani međusobne veze određenih etničkih grupa (333-2) koje žive na istoj teritoriji.

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93