The Demopædia Encyclopedia on Population is under heavy modernization and maintenance. Outputs could look bizarre, sorry for the temporary inconvenience

Višejezički demografski rečnik, srpskohrvatska verzija 1971

Razlike između izmjena na stranici "91"

Iz Demopædia
Skoči na: navigacija, pretraga
(Institut društvenih nauka, Centar za demografska istraživanja, Beograd 1971)
 
(Institut društvenih nauka, Centar za demografska istraživanja, Beograd 1971 *** existing text overwritten ***)
 
Linija 17: Linija 17:
 
=== 911 ===
 
=== 911 ===
  
— Staru teoriju o nasleđivanju, koja je isticala razliku između {{TextTerm|naslednih osobina|1|911|IndexEntry=NASLEDNA osobina}}, koje se prenose sa roditelja na potomstvo, i {{TextTerm|stečenih osobina|2|911|IndexEntry=STEČENA osobina}}, za koje se smatralo da nisu nasledne, danas je zamenila nova teorija po kojoj se te dve vrste obeležja razlikuju samo po stepenu svoga delovanja. Naime, najveći deo {{TextTerm|fenotipskih|3|911|IndexEntry=FENOTIPSKE osobine}} osobina, tj. osobina koje svaki pojedinac ispoljava, nastaje kao rezultat međusobnog dejstva {{TextTerm|genotipskih|4|911|IndexEntry=GENOTIPSKI, prid.}}, tj. faktora koji se prenose {{NonRefTerm|genima}} ({{RefNumber|91|0|3}}), i faktora sredine. {{TextTerm|Dominantni|5|911|IndexEntry=DOMINANTAN, prid.}}, ili {{TextTerm|preovladavajući|5|911|2}}, jesu oni geni čije se prisustvo ispoljava kod svih jedinki koje ih nose, a {{TextTerm|recesioni|6|911|IndexEntry=RECESIVAN, prid.}} — oni koji ne poseduju to svojstvo. {{TextTerm|Letalno obeležje|7|911|IndexEntry=LETALNO obeležje}} je ona osobina gena koja uslovljava preranu smrt {{NonRefTerm|ploda}}, po pravilu, pre normalnog kraja trudnoće. Geni su podložni naglim promenama, na izgled slučajnim, koje se nazivaju {{TextTerm|mutacije|8|911|IndexEntry=MUTACIJA, ž.}} i čije dejstvo može biti patološko. {{TextTerm|Panmikcija|9|911|IndexEntry=PANMIKSIJA, ž.}} je formiranje takvih {{NonRefTerm|zajednica}} ({{RefNumber|50|1|3}}) koje čine predstavnici različitih grupa. Time se otklanja mogućnost pojave {{NonRefTerm|izolata}} ({{RefNumber|50|6|2}}), tj. postiže ravnomerno prenošenje {{NonRefTerm|gena u stanovništvu}} ({{RefNumber|10|1|3}}) i smanjuje učestalost osobina koje nose {{NonRefTerm|recesivni geni}}. ''''
+
— Staru teoriju o nasleđivanju, koja je isticala razliku između {{TextTerm|naslednih osobina|1|911|IndexEntry=NASLEDNA osobina}}, koje se prenose sa roditelja na potomstvo, i {{TextTerm|stečenih osobina|2|911|IndexEntry=STEČENA osobina}}, za koje se smatralo da nisu nasledne, danas je zamenila nova teorija po kojoj se te dve vrste obeležja razlikuju samo po stepenu svoga delovanja. Naime, najveći deo {{TextTerm|fenotipskih|3|911|IndexEntry=FENOTIPSKE osobine|OtherIndexEntry=OSOBINA, fenotipska}} osobina, tj. osobina koje svaki pojedinac ispoljava, nastaje kao rezultat međusobnog dejstva {{TextTerm|genotipskih|4|911|IndexEntry=GENOTIPSKI, prid.}}, tj. faktora koji se prenose {{NonRefTerm|genima}} ({{RefNumber|91|0|3}}), i faktora sredine. {{TextTerm|Dominantni|5|911|IndexEntry=DOMINANTAN, prid.}}, ili {{TextTerm|preovladavajući|5|911|2}}, jesu oni geni čije se prisustvo ispoljava kod svih jedinki koje ih nose, a {{TextTerm|recesioni|6|911|IndexEntry=RECESIVAN, prid.}} — oni koji ne poseduju to svojstvo. {{TextTerm|Letalno obeležje|7|911|IndexEntry=LETALNO obeležje}} je ona osobina gena koja uslovljava preranu smrt {{NonRefTerm|ploda}}, po pravilu, pre normalnog kraja trudnoće. Geni su podložni naglim promenama, na izgled slučajnim, koje se nazivaju {{TextTerm|mutacije|8|911|IndexEntry=MUTACIJA, ž.}} i čije dejstvo može biti patološko. {{TextTerm|Panmikcija|9|911|IndexEntry=PANMIKSIJA, ž.}} je formiranje takvih {{NonRefTerm|zajednica}} ({{RefNumber|50|1|3}}) koje čine predstavnici različitih grupa. Time se otklanja mogućnost pojave {{NonRefTerm|izolata}} ({{RefNumber|50|6|2}}), tj. postiže ravnomerno prenošenje {{NonRefTerm|gena u stanovništvu}} ({{RefNumber|10|1|3}}) i smanjuje učestalost osobina koje nose {{NonRefTerm|recesivni geni}}. ''''
 
{{Note|3| {{NoteTerm|fenotip}}, m.: celokupnost svojstava i obeležja nekog organizma, koje su nastale u procesu njegovog individualnog razvitka.}}
 
{{Note|3| {{NoteTerm|fenotip}}, m.: celokupnost svojstava i obeležja nekog organizma, koje su nastale u procesu njegovog individualnog razvitka.}}
 
{{Note|4| {{NoteTerm|genotip}}, m.: nasledna osobina organizma.}}
 
{{Note|4| {{NoteTerm|genotip}}, m.: nasledna osobina organizma.}}
Linija 25: Linija 25:
 
=== 912 ===
 
=== 912 ===
  
— {{TextTerm|Pozitivna eugenika|1|912|IndexEntry=POZITIVNA eugenika}} (v. {{RefNumber|91|0|1}}) teži poboljšanju osobina stanovništva, tj. podstiče razmnožavanje onih jedinki koje mogu preneti na svoje potomstvo osobine korisne za ceo ljudski rod. I {{TextTerm|negativna eugenika|2|912|IndexEntry=NEGATIVNA eugenika}} teži kvalitativnom poboljšanju stanovništva, ali se pri tome služi merama koje ograničavaju ili sprečavaju reprodukciju onih jedinki koje mogu preneti na svoje potomstvo osobine štetne po čoveka. Takve štetne osobine nazivaju se najčešće {{TextTerm|nasledne mane|3|912|IndexEntry=NASLEDNA mana}}. Neka zakonodavstva predviđaju obaveznu ili neobaveznu {{TextTerm|eugeničku sterilizaciju|4|912|IndexEntry=EUGENIČKA sterilizacija|OtherIndexEntry=STERILIZACIJA eugenička}} ({{RefNumber|62|1|2}}*) nosilaca određenih naslednih mana. U mnogim zemljama potrebno je {{TextTerm|lekarsko uverenje za stupanje u brak|5|912|IndexEntry=UVERENJE predbračno}} da bi se budući supružnici ili kandidati za brak obavestili o verovatnom kvalitetu svog potomstva, i eventualno odrekli {{TextTerm|genetički štetnih zajednica|6|912|IndexEntry=GENETIČKI štetna zajednica}}, tj. zajednica koje bi dale {{NonRefTerm|nasledno defektne potomke}}.
+
— {{TextTerm|Pozitivna eugenika|1|912|IndexEntry=POZITIVNA eugenika|OtherIndexEntry=EUGENIKA pozitivna}} (v. {{RefNumber|91|0|1}}) teži poboljšanju osobina stanovništva, tj. podstiče razmnožavanje onih jedinki koje mogu preneti na svoje potomstvo osobine korisne za ceo ljudski rod. I {{TextTerm|negativna eugenika|2|912|IndexEntry=NEGATIVNA eugenika|OtherIndexEntry=EUGENIKA negativna}} teži kvalitativnom poboljšanju stanovništva, ali se pri tome služi merama koje ograničavaju ili sprečavaju reprodukciju onih jedinki koje mogu preneti na svoje potomstvo osobine štetne po čoveka. Takve štetne osobine nazivaju se najčešće {{TextTerm|nasledne mane|3|912|IndexEntry=NASLEDNA mana|OtherIndexEntry=MANA, nasleđena}}. Neka zakonodavstva predviđaju obaveznu ili neobaveznu {{TextTerm|eugeničku sterilizaciju|4|912|IndexEntry=EUGENIČKA sterilizacija|OtherIndexEntry=STERILIZACIJA eugenička}} ({{RefNumber|62|1|2}}*) nosilaca određenih naslednih mana. U mnogim zemljama potrebno je {{TextTerm|lekarsko uverenje za stupanje u brak|5|912|IndexEntry=UVERENJE predbračno}} da bi se budući supružnici ili kandidati za brak obavestili o verovatnom kvalitetu svog potomstva, i eventualno odrekli {{TextTerm|genetički štetnih zajednica|6|912|IndexEntry=GENETIČKI štetna zajednica}}, tj. zajednica koje bi dale {{NonRefTerm|nasledno defektne potomke}}.
  
 
==<center><font size=12>* * * </font></center>==
 
==<center><font size=12>* * * </font></center>==

Trenutna revizija na dan 01:16, 20 maj 2013



Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93

91

910

Eugenika 1 je naučna disciplina čiji je predmet istraživanje i primena metoda za poboljšanje odlika stanovništva delovanjem nasleđa 2, tj. svojstava pojedinaca da prenose jedan deo svojih osobina na svoju decu. To prenošenje se vrši pomoću gena 3, koje deca nasleđuju od svojih roditelja. Nauka koja izučava prenošenje gena l osobina koje se preko njih nasleđuju, zove se genetika 4 (upor. 103-4).

  • 1. eugenika, ž. — eugenički, prid. — eugfeničar, m.: stručnjak za eugeniku.
  • 2. naslednost, ž. — nasledan, prid.
  • 3. Skup gena nasleđenih od roditelja koje jedinka nosi u sebi, i koje može delimično da prenese na svoje potomke, nazivaju se — nasledne osobine.
  • 4. genetika, ž. — genetički, prid. — genetičar m.: stručnjak za genetiku.

911

— Staru teoriju o nasleđivanju, koja je isticala razliku između naslednih osobina 1, koje se prenose sa roditelja na potomstvo, i stečenih osobina 2, za koje se smatralo da nisu nasledne, danas je zamenila nova teorija po kojoj se te dve vrste obeležja razlikuju samo po stepenu svoga delovanja. Naime, najveći deo fenotipskih 3 osobina, tj. osobina koje svaki pojedinac ispoljava, nastaje kao rezultat međusobnog dejstva genotipskih 4, tj. faktora koji se prenose genima (910-3), i faktora sredine. Dominantni 5, ili preovladavajući 5, jesu oni geni čije se prisustvo ispoljava kod svih jedinki koje ih nose, a recesioni 6 — oni koji ne poseduju to svojstvo. Letalno obeležje 7 je ona osobina gena koja uslovljava preranu smrt ploda, po pravilu, pre normalnog kraja trudnoće. Geni su podložni naglim promenama, na izgled slučajnim, koje se nazivaju mutacije 8 i čije dejstvo može biti patološko. Panmikcija 9 je formiranje takvih zajednica (501-3) koje čine predstavnici različitih grupa. Time se otklanja mogućnost pojave izolata (506-2), tj. postiže ravnomerno prenošenje gena u stanovništvu (101-3) i smanjuje učestalost osobina koje nose recesivni geni. '

  • 3. fenotip, m.: celokupnost svojstava i obeležja nekog organizma, koje su nastale u procesu njegovog individualnog razvitka.
  • 4. genotip, m.: nasledna osobina organizma.
  • 7. letalni, prid. — smrtan, prid. (od latinskog »letum« — mrtav).
  • 8. mutacija, ž. — mutirati, gl. — promenljiv, prid. koji je naklonjen promeni (od latinskog �mutatio� — promena).

912

Pozitivna eugenika 1 (v. 910-1) teži poboljšanju osobina stanovništva, tj. podstiče razmnožavanje onih jedinki koje mogu preneti na svoje potomstvo osobine korisne za ceo ljudski rod. I negativna eugenika 2 teži kvalitativnom poboljšanju stanovništva, ali se pri tome služi merama koje ograničavaju ili sprečavaju reprodukciju onih jedinki koje mogu preneti na svoje potomstvo osobine štetne po čoveka. Takve štetne osobine nazivaju se najčešće nasledne mane 3. Neka zakonodavstva predviđaju obaveznu ili neobaveznu eugeničku sterilizaciju 4 (621-2*) nosilaca određenih naslednih mana. U mnogim zemljama potrebno je lekarsko uverenje za stupanje u brak 5 da bi se budući supružnici ili kandidati za brak obavestili o verovatnom kvalitetu svog potomstva, i eventualno odrekli genetički štetnih zajednica 6, tj. zajednica koje bi dale nasledno defektne potomke.

* * *

Uvod u Demopædia
Predgovor | Općenito Indeks
Glava : 1. Osnovni i opsti pojmovi i izrazi (indek 1) | 2. Demografske statistike (indek 2) | 3. Stanje stanovištva (indek 3) | 4. Mortalitet i morbiditet (indek 4) | 5. Nupcijalitet (indek 5) | 6. Plodnost (indek 6) | 7. Kretanje i reprodukcija stanovništva (indek 7) | 8. Migracije (indek 8) | 9. Ekonomska i socijalna demografija (indek 9)
Pages : 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 20 | 21 | 22 | 23 | 30 | 31 | 32 | 33 | 34 | 35 | 40 | 41 | 42 | 43 | 50 | 51 | 52 | 60 | 61 | 62 | 63 | 70 | 71 | 72 | 80 | 81 | 90 | 91 | 92 | 93